Vlada Republike Hrvatske, preciznije Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja najavilo je novi poziv mladima za subvencioniranje stambenih kredita koji će biti otvoren 10. rujna 2019. godine. Ova mjera uvedena je 2017. kao jedna od demografskih mjera Vlade, a koja mladima pomaže riješiti stambeno pitanje plaćanjem dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.
Subvencija se produžuje za dodatne dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a posljednjim izmjenama zakona omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu.
Iz Ministarstva poručuju da je korištenjem subvencija više od 5300 obitelji riješilo svoje stambeno pitanje te da je u tim obiteljima rođeno više od 700 djece.
Subvencije mogu koristiti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje ili gradi te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Tako će primjerice visina subvencije u Zagrebu iznosti 30%, a u Đakovu ili Petrinji 42%.
U prošlom krugu subvencija, najviše je zahtjeva odobreno u Zagrebu, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji.
Svjetski savez mladih još je 2016. godine temeljem svog istraživanja Mlade obitelji u Hrvatskoj – Demografska situacija u Hrvatskoj, istraživanje o stavovima mladih i prijedlozi mjera obiteljske politike, predlagao mjere subvencioniranja stambenih kredita.
Prema tadašnjim rezultatima istraživanja, jedan od ključnih problema koji utječu na odluku mladih da se osamostale i osnuju obitelj je upravo neriješeno stambeno pitanje i nesigurnost radnog mjesta.
Mjere kao što je subvencioniranje stambenih kredita od strane države predstavljaju korak naprijed, ali ako je namjera ove Vlade potaknuti mlade na ostanak i osnivanje obitelji, potrebne su sveobuhvatne promjene koje će se protezati od obrazovnog sustava u smislu stjecanja praktičnih znanja, veće usklađenosti obrazovanja i tržišta rada te radnog zakonodavstva koje će pružati potrebnu zaštitu mladima koji ulaze na tržište.
Uzmemo li u obzir da stambeni kredit osoba otplaćuje tridesetak godina, pet ili sedam godina subvencija je koristan poticaj ako osoba zna da će nakon toga biti u mogućnosti otplaćivati kredit u cijelosti.
Ovdje dolazimo do još jednog otegotnog čimbenika koji mladi spominju – nesigurnost radnog mjesta i nezaposlenost prouzrokovana neusuglašenošću obrazovnog sustava i tržišta rada.
Sve je češći trend fluidnosti radnih mjesta, odnosno mladi radi vlastitih interesa ili prisiljeni okolnostima mijenjaju radna mjesta. Shodno tome, učestalost ugovora o radu na određeno je danas manje iznenađujuća pojava od ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Također, mora se primijetiti kako u posljednje vrijeme u Hrvatskoj rastu plaće (16% u 4 godine) te se periodično podiže i minimalna plaća, međutim trend rasta usporava i ne prati rast plaća i standarda usporedivih zemalja srednje i jugoistočne Europe (bruto plaće rastu u Češkoj 8%, Mađarskoj 10%, Poljskoj 7% godišnje).
Zato kada govorimo o sigurnosti radnoga mjesta ne trebamo nužno govoriti o potrebi zapošljavanja na ugovore o radu na neodređeno vrijeme već o stvarnoj zaštiti radnika koja nije samo nominalna i “mrtvo slovo na papiru”, već da u tržišnoj utakmici uistinu štiti i čuva radnika od eventualnih malverzacija poslodavaca.
Često smo svjedoci da mladi ljudi za svoj rad nisu plaćeni “pošteno”, da poslodavci zapošljavaju koristeći razne mehanizme kako bi izbjegli povećanje izdataka. Naravno, država bi trebala i poslodavcima olakšati zapošljavanje mladih kroz porezne olakšice i poticaje.
Među ispitanicima koji su sudjelovali u istraživanju provedenom 2016., a koji u tom trenutku nisu imali djecu, udio ispitanika koji su izrazili želju da imaju djecu u jednom trenutku u životu, pod pretpostavkom da se nalaze u idealnim uvjetima za podizanje djece, iznosi 95,3 %.
Strah od gubitka radnog mjesta nakon povratka s porodiljnog dopusta i smanjena primanja za vrijeme porodiljnog predstavljaju jedan od čimbenika koji utječu na njihovu odluku. Analizirajući odgovore ispitanika, dolazimo do podatka da su razlozi za njihove odluke određeni vanjskim čimbenicima i u najvećoj mjeri ovisni o financijskoj sigurnosti.
Idelnih uvjeta naravno nikada nema, ali kada govorimo o pitanju rješavanja stambenog pitanja mladih postoje stvari koje se trebaju i mogu izmjeniti. Jedna od njih je i pitanje najma stanova.
Tržište najma stanova je nerugilirano, ovisi o području na kojem se nalazi, pa situacija nije ista u Osijeku, Zagrebu i Splitu. Često su mladi zbog malo niže cijene spremni ući u najam bez ugovornog odnosa te se pritom susreću s mnogim problemima primjerice budu izbačeni iz stanova bez posebnih objašnjenja ili im najmodavci podižu cijene najma ad hoc.
Hrvatska se zbog skupoće najmova, cijena nekretnina u odnosu s prihodima pojedinaca i životnim standardom, nalazi pri samom vrhu EU u postotku mladih koji još uvijek žive sa svojim roditeljima, koji počinju samostalno živjeti u proječnoj dob od 31.5 godina.
Zbog svega nabrojanog – nesigurnost radnog mjesta, potreba zaštite žena, trudnica, rodilja i majki na radnom mjestu, nereguliranost I skupoća najmova i cijena nekretnina te odnosa troškova života i prihoda (rast plaća u Hrvatskoj, prekarni rad mladih) – mladi se sve kasnije odlučuju za obitelj i osamostaljnje.
Pitanje starenja stanovništva, prirodnoga pada i iseljavanja bez sumnje predstavlja najveći izazov koji danas stoji pred hrvatskim društvom. Za njega treba tražiti kompletne odgovore u suradnji donositelja odluka sa stručnjacima i zainteresiranom javnošću te poduzimati ozbiljne korake kako bi se trendovi promijenili. Dakako, ovako kompleksnoj problematici mora se pristupiti sustavno i odlučno te se nadamo kako će nova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesna Bedeković, napraviti daljnji iskorak i cijelim nizom mjera pokazati kako je ovo pitanje za hrvatsku Vladu prioritet, kao što bi i trebalo biti za čitavo društvo, bez obzira na političku opredijeljenost.
Svjetski savez mladih Hrvatska kontinuirano će pratiti razvoj događaja i provedbu mjera te pozdravlja svaku mjeru koja polučuje uspjeh, tako i subvencioniranje stambenih kredita.
Jelena Slavić Miljenović, voditeljica zagovaranja SSMH
