Nakon uspješnih okruglih stolova na temu spolnog (pre)odgoja, masovne imigracije te slobode govora, održan je i četvrti, uspješni te masovno posjećeni okrugli stol.
U četvrtak 27.11. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održan je okrugli stol pod naslovom NEPLODNOST – tiha epidemija modernog doba. Riječ je o četvrtom u nizu okruglom stolu održanom u sklopu konferencije 13. Tjedan Svjetskog saveza mladih koju organizira istoimena udruga.
Na posljednjem okruglom stolu, stručnjaci iz područja ginekologije, urologije i andrologije, molekularne biologije, prirodnog planiranja obitelji te bioetike raspravljali su o medicinskim, društvenim, životnim i etičkim dimenzijama suvremene krize plodnosti. Govornici su bili izv. prof. dr. sc. Marija Ćurlin, dr. sc. Domagoj Rašić, dr. med., izv. prof. dr. sc. Ana Luetić Tikvica, dr. med. i doc. dr. sc. Odilon Singbo.
Izv. prof. dr. sc. Ana Luetić Tikvica dala je pregled medicinske stvarnosti neplodnosti u Hrvatskoj i svijetu. Pojasnila je da se u suvremenoj medicini ne govori o „ženskoj“ i „muškoj“ neplodnosti odvojeno, nego o neplodnom paru, pri čemu Svjetska zdravstvena organizacija neplodnost definira kao nemogućnost začeća u razdoblju od godinu dana redovitih spolnih odnosa (odnosno šest mjeseci kod žena starijih od 35 godina). Istaknula je kako se s neplodnošću susreće oko 20 posto parova reproduktivne dobi, a nakon četrdesete godine taj se udio penje i do 30 posto. Upozorila je i na izrazito nizak fertilitet u Hrvatskoj, gdje žene u prosjeku rađaju oko 1,3 djeteta, što je demografski neodrživo, te na sve češće slučajeve prijevremene menopauze.
Kao ključne čimbenike koji ugrožavaju plodnost navela je odgađanje majčinstva, pretilost, sjedilački način života, pušenje, kronični stres, nedostatak sna, izloženost mikroplastici i endokrinim disruptorima te bolesti poput endometrioze i sindroma policističnih jajnika (PCOS). Naglasila je važnost ginekoloških pregleda kao prilike za informiranje žena o njihovoj plodnosti, a ne samo za isključivanje bolesti.
Doc. dr. sc. Domagoj Rašić, urolog i androlog, osvrnuo se na mušku plodnost i muško reproduktivno zdravlje općenito. Pojasnio je da se muški faktor prepoznaje u znatnom postotku neplodnih parova te je upozorio je na snažan negativan utjecaj pušenja, alkohola, droga, debljine, fizičke neaktivnosti, kroničnog stresa i poremećenog sna na kvalitetu spermatogeneze, kao i na činjenicu da se i muška plodnost s godinama smanjuje, iako drugačijim tempom nego ženska. Posebno je istaknuo kako je muško zdravlje još uvijek tema pod velom srama i šutnje, zbog čega mnogi muškarci kasno traže pomoć. Inicijative poput „Movembera“ izdvojio je kao prilike za podizanje svijesti o prevenciji i važnosti pravovremenog pregleda.
Izv. prof. dr. sc. Marija Ćurlin predstavila je rad Centra za prirodno planiranje obitelji i pristup koji počiva na Billingsovoj ovulacijskoj metodi. Objasnila je kako se praćenjem cervikalne sluzi i ciklusa plodnosti mogu rano uočiti poremećaji u hormonalnoj ravnoteži i plodnosti, što omogućuje pravovremenu obradu i liječenje. Naglasila je da se sve veći broj mladih parova i studenata odlučuje educirati o prirodnom planiranju obitelji, ne samo zbog pitanja trudnoće, nego i kao put prema boljem razumijevanju vlastitog tijela i životnih ciklusa plodnosti. Istaknula je da zajedničko praćenje ciklusa često pridonosi boljoj komunikaciji, poštovanju razlika i dubljem zajedništvu supružnika i partnera, te da postoje istraživanja koja pokazuju manju stopu razvoda kod parova koji dosljedno koriste prirodne metode planiranja obitelji. Kao ključnu vrijednost naglasila je život u skladu s vlastitom biologijom, umjesto pokušaja da se ona zaobiđe ili poništi.
Doc. dr. sc. Odilon Singbo otvorio je bioetičku i antropološku dimenziju pitanja neplodnosti. Naglasio je temeljnu razliku između prava na život djeteta i ideje o „pravu na roditeljstvo“, ističući da život uvijek ostaje dar, a ne predmet individualnog zahtjeva. Aktualne biomedicinske mogućnosti, poput medicinski pomognute oplodnje, povezao je s razvojem transhumanističkih ideja, globalizacije i tržišne logike, upozorivši na opasnost komercijalizacije spolnih stanica, eugeničkog pristupa „dizajniranju“ djece i gubitka jasnog poštovanja ljudskog dostojanstva. Posebno je istaknuo psihološku težinu neplodnosti za bračne parove i potrebu da ih društvo prestane stigmatizirati, umjesto da ih promatra kao „neuspjele“. Kao važnu mogućnost naveo je posvojenje, koje kod nekih parova donosi unutarnje rasterećenje i novi mir, te podsjetio da je u središtu svake odgovorne bioetike čovjek kao cjelovito biće – tijelo, razum, osjećaji i duhovna dimenzija.
A za kraj… Tulum!
No, posljednji okrugli stol nije bio i posljednji događaj konferencije. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska zaključit će se u petak 28. studenog Donatorskom večeri na lokaciji Caffe bar Linea (Vukasovićeva 1) s početkom u 20:00h na kojoj će se okupiti članovi, podupiratelji i prijatelji udruge te predstaviti budući projekti usmjereni na promicanje kulture života, obitelji i cjelovitog razvoja čovjeka.
O Svjetskom savezu mladih
Svjetski savez mladih Hrvatska domaći ogranak je globalne organizacije World Youth Alliance o kojoj više možete pročitati na poveznici. SSMH čini zajednicu prijatelja koji se u vlastitom životu trude živjeti iskustvo ljudskog dostojanstva te to iskustvo donijeti društvu kroz aktivnu zauzetost za dobro druge osobe. SSMH želi stvoriti poticajno okruženje za cjeloviti razvoj ljudske osobe i stvarati sadržaje koji će omogućiti formaciju mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu te ih osposobiti za preuzimanje odgovornosti za dobro zajednice i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim ljudskim vrijednostima. Od 2012. godine djelujemo u tri grada: Zagrebu, Osijeku i Splitu te brojimo više od 200 aktivnih članova.
