U nastojanju da ublaži gospodarske posljedice demografskoga pada domaćeg stanovništva, i Hrvatska je započela “uvoziti” strane radnike u znatnim brojevima. Ovaj pristup prati praksu zapadnoeuropskih zemalja koje su ranije iskušale ovaj model. Esencijalno, teza je da će strani radnici obavljati poslove za koje nema dovoljno domaćih radnika, te da će na taj način stimulirati hrvatsku ekonomiju.
Ideja nije nova, već je jedna od vodećih teza briselske politike u kontekstu težnje održanja ekonomskog rasta i socijalne stabilnosti u EU. Međutim, kao što je često slučaj u životu, stvari nisu toliko jednostavne kako se čine na prvi pogled.
Tema je prilično kompleksna te se može sagledavati iz više aspekata, primjerice: nacionalnog, kulturološkog, sigurnosnog i ekonomskog. Počevši s nacionalnim aspektom (a time i kulturološkim), migracija stranaca donosi brojne promjene u društvenom životu jer je posve jasno da strani radnik nije tabula rasa, koji će se jednostavno pridružiti i s vremenom prilagoditi hrvatskoj kulturi. On dolazi kao osoba oblikovana svojom biokulturom, kao osoba koja nosi sa sobom izražaj svojeg naroda: uvjerenja, običaje i druge značajke.
S vremenom, kako se jasno uočava na iskustvima nekih drugih država, sve veći broj stranih radnika i stranaca uopće nužno generira kulturne, političke i druge promjene u zemljama imigracije, naposljetku i u ekonomiji, koja je bila primarni pokretač takvih procesa, jer se, slijedom spomenutih promjena, mijenja i socio-ekonomska struktura (obrazovanje, radno i uzdržavano stanovništvo i dr.).
Rasprave o spomenutim pitanjima aktualne su diljem Europe, ne manje i u SAD. I Hrvatska sada stoji pred pitanjima što ih otvaraju spomenuti procesi.
To je razlog što i Svjetski savez mladih otvara ovu temu. Svi koje ova tema zanima dobrodošli su na predavanja i okrugli stol, koji će se u sklopu Human Rights Slama 18. i 19. travnja 2024. održati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Govornici će biti doc. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, dr. sc. Hrvoje Butković i dr. sc. Snježana Gregurović, a svi zainteresirani mladi mogu se do 16. travnja prijaviti putem poveznice.