Europski parlament (EP) jedno je od zakonodavnih tijela (uz Vijeće) Europske unije (EU) u sklopu kojeg djeluje sedam zastupničkih klubova. Kako bismo upoznali mlade s radom EP-a i aktualnim političkim opcijama, objavit ćemo seriju članaka o postojećim klubovima.
U jeku nadolazećih, ovogodišnjih izbora za zastupnike EP-a, čitatelji imati priliku čitati o europskim političkim strankama, njihovoj povijesti, ciljevima i vrijednostima za koje se zalažu. Prvi članak u seriji posvetit ćemo najvećoj odnosno najzastupljenijoj stranci, Europskoj pučkoj stranci (EPP).
Europska pučka stranka (engl. European People’s Party ili EPP) najveća je i vodeća europska politička stranka. Osnovana je 1976. godine okupljanjem demokršćanskih stranaka, a naknadno su se pridružile određene liberalno-konzervativne stranke i druge stranke desnog centra. Danas je EPP skup od 83 različite stranke iz ukupno 44 države. Na čelu svake europske stranke je predsjednik koji se bira svake tri godine. Trenutno dužnost predsjednika EPP-a obnaša Manfred Weber, a njegov mandat istječe 2025. godine kad bi se trebali provesti novi izbori za predsjednika stranke.
Od stvaranja do djelovanja stranke
Prvi Međunarodni kongres kršćanskih (katoličkih) narodnih stranaka održan je u prosincu 1925. u Parizu, a iz toga je proizašlo “Međunarodno tajništvo demokratskih stranaka kršćanskih vrijednosti’’ koje je djelovalo do 1939. uz sudjelovanje raznih stranaka iz Belgije, Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Luxemburga, Austrije, Švicarske, Čehoslovačke, Mađarske, Španjolske, Portugala i Litve. Nakon II. svjetskog rata, u belgijskom Chaudfontaineu obnovljeno je djelovanje demokršćanskih stranaka osnivačkim kongresom NEI-a (Nouvelles Equipe Internationales), koji samo godinu poslije sudjeluje u pripremama poznatog “Kongresa Europe” u Den Haagu. Parlamentarni zastupnici iz redova demokršćana šest zemalja članica osnovali su 1953. prvu Europsku skupinu demokršćana u sklopu Parlamentarne skupštine Europske zajednice za ugljen i čelik, a 12 godina poslije NEI se pretvorio u Europsku uniju demokršćana (EUCD). Godine 1970. unutar EUCD-a utemeljena je stalna konferencija predsjednika demokršćanskih stranaka zemalja članica EEZ, a 1972. uspostavljen je “Politički odbor” s ciljem bolje koordinacije djelatnosti. Isti je odbor 8. srpnja 1976. u Luxembourgu jednoglasno odobrio statut novog političkog bloka na europskoj razini koji je nazvan Europskom pučkom strankom. Stranke osnivačice EPP-a dolazile su iz Njemačke, Belgije, Francuske, Irske, Italije, Luxembourg i Nizozemske, a za prvog predsjednika izabran je Belgijac Leo Tindemans.
Politička stajališta i program stranke
Tijekom kongresa u Bukureštu (2012.), Europska pučka stranka modernizirala je svoju političku platformu nakon 20 godina (od EPP-ov kongresa u Ateni 1992.) i potvrdila novi politički program u kojemu sažima glavne vrijednosti i političke smjernice. Među vrijednostima je istaknuto sljedeće: sloboda kao temeljno ljudsko pravo neodvojiva od odgovornosti, poštivanje tradicije i slobodno povezivanje, solidarnost u pomaganju potrebitima koji se jednako tako moraju potruditi popraviti svoje stanje, zatim osiguravanje odgovornih javnih financija, očuvanje zdravog okoliša, supsidijarnost, pluralistička demokracija i socijalna tržišna ekonomija. Program opisuje EPP-ove prioritete za EU, a u njih se ubrajaju Europska politička unija, izravan izbor predsjednika Europske komisije, dovršavanje jedinstvenog europskog tržišta, promicanje obitelji, poboljšanje obrazovanja i zdravstvenog sustava, jačanje zajedničke imigracijske i politike azila te integracija imigranata, nastavak proširenja EU, osnaživanje europske politike susjedstva i omogućavanje posebnog okvira za međusobne odnose sa zemljama koje ne mogu ili ne žele pristupiti EU te na kraju definiranje zajedničke energetske politike Europske unije i jačanje europskih političkih stranaka. Kasnije je EPP uobličio politički program sukladno vremenu pa su dodali još neke smjernice kao što su borba protiv ilegalnih migracija, terorizma i organiziranog kriminala, borba protiv klimatskih promjena, očuvanje kulturne raznolikosti i bogatstva, očuvanje europskih vrijednosti i demokracije, kreiranje novih prilika za mlade, očuvanje uzgoja zdrave hrane, razvoj inovacija, umjetne inteligencije, robotike i smanjenje birokracije.
Hrvatski zastupnici EPP-a u Europskom Parlamentu i ilegalne migracije
Preslika hrvatske političke stranke koja odgovara navedenim smjernicama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), odnosno stranke desnog centra koje djeluju sukladno načelima EPP-a. Među zastupnicima u trenutnom mandatu su Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Željana Zovko i Tomislav Sokol. Nedavne aktivnosti zastupnika EPP-a obuhvaćaju i fokus na sigurnosti na granicama te borba protiv ilegalnih migracija. Vodstvo Kluba zastupnika EPP-a bavilo se europskom migracijskom politikom te je tako novim Paktom o migraciji i azilu ojačan Frontex izgradnjom stalnog korpusa do 10 000 službenika, financirana je fizička infrastruktura na vanjskim granicama EU-a te pokrenuta bliska suradnja s Tunisom. EPP se zalaže za sigurne granice koje onemogućuju djelovanje krijumčara jer više od 90 posto nezakonitih migranata financira krijumčare. Smatraju da su najbolji zajednički alati daljnje jačanje Frontexa i Europola u borbi protiv ilegalnih migracija.
Autor: Frano Kutlešić Bijader
