Osvrtanje na ostvarenje proračuna
U predzadnjem broju Osvrta Instituta za javne financije (dalje: IJF) „Ostvarenje proračuna gradova, općina i županija u 2021. i 2022.ʺ, Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković i Branko Stanić na temelju baze podataka Ministarstva financija sistematiziraju i prikazuju osnovne podatke o prihodima i rashodima te suficitu/deficitu lokalnih jedinica za 2021. i 2022.
Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica s ciljem podizanja razine proračunske transparentnosti i informiranosti građana. Istraživači s IJF-a izradili su analizu kako bi se zainteresirani građani što lakše snašli u opsežnim tablicama i upoznali s financijskim stanjem svih općina, gradova i županija u dvije navedene godine.
Autori se, među ostalim, nadaju kako će analiza potaknuti javnost da dodatno prouči bogate baze podataka Ministarstva financija i svojih lokalnih jedinica te da se detaljnije informira o prikupljanju i trošenju novca iz lokalnih proračuna.
Oprezno s financijama
Treba najprije naglasiti da je poželjno pročitati metodološke napomene u samoj analizi jer se na temelju podataka o prihodima, rashodima i suficitu/deficitu ne mogu donositi olaki zaključci. Budući da autori preporučuju da se zasebno analiziraju gradovi i općine, oni će tako u tekstu i biti analizirani, no zbog jednostavnijeg prikaza zajedno će biti kartografski prikazani. Potreba za zasebnom usporedbom općina s općinama i gradova s gradovima proizlazi iz različite nadležnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga.
Treba istaknuti i da brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo putem proračuna, već i preko svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, bolnica i dr.), izvanproračunskih korisnika (npr. županijske uprave za ceste) te preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači. Prema tome, proračun ne mora pokazivati cjelovito i stvarno financijsko stanje lokalne jedinice. Stoga autori ističu da je za detaljniju analizu neophodna analiza financijskog stanja njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači.
Osim toga, autori napominju i da visoki prihodi ne moraju značiti i dobro poslovanje ili održivo upravljanje javnim financijama jer prihodi mogu dolaziti od raznih vrsta pomoći (od države ili Europske unije). Vrijedi i obrnuto. Visoki rashodi mogu upućivati na ulaganje u nove projekte. Isto tako proračunski deficit može upućivati na zaduženja vezana uz kapitalne projekte, a ne nužno na lošu financijsku sliku. Zbog svega toga autori potiču detaljniju analizu.
Bez obzira na to, u nastavku su ukratko analizirani i kartografski prikazani prihodi po stanovniku, rashodi po stanovniku te suficiti/deficiti po stanovniku u 2023. za gradove i općine. Županije su izostavljene iz analize jer imaju vrlo uravnotežene proračune, ali i kako ovaj tekst ne bi bio predug.
Pregled prihoda, rashoda i suficita/deficita po gradovima i općinama u 2022.
Najveće prihode po stanovniku među gradovima imaju Novalja (20.263 kn/stan.), Hrvatska Kostajnica (19.457 kn/stan.), Komiža (19.032 kn/stan.), a među općinama Karlobag (19.363 kn/stan.), Kolan (18.458 kn/stan.) i Funtana-Fontane (18.457 kn/stan.). Najmanje prihode po stanovniku među gradovima imaju Sinj (3.332 kn/stan.), Ivanec (3.611 kn/stan.) i Lepoglava (3.641 kn/stan.), a među općinama Đurmanec (2.521 kn/stan.), Orehovica (2.827 kn/stan.) i Breznica (2.845 kn/stan.).
Podaci govore da među 26 gradova i općina s prihodima od 15.000 HRK i više po stanovniku samo njih tri nije u primorskom dijelu Hrvatske (Hrvatska Kostajnica, Perušić i Molve).
Najveće rashode po stanovniku među gradovima imaju Vis (17.432 kn/stan.), Novalja (14.406 kn/stan.) i Komiža (12.881 kn/stan.), a među općinama Funtana-Fontane (19.064 kn/stan.), Kolan (19.027 kn/stan.) i Zadvarje (18.115 kn/stan.). Najmanje rashode po stanovniku među gradovima imaju Varaždinske Toplice (3.318 kn/stan.), Novi Marof (3.401 kn/stan.) i Ivanec (3.508 kn/stan.), a među općinama Hrašćina (2.038 kn/stan.), Preseka (2.409 kn/stan.) i Đurmanec (2.411 kn/stan.).
Među 11 gradova i općina s rashodima od 15.000 HRK i više po stanovniku jedino Perušić nije u primorskom dijelu Hrvatske.
Suficit u 2022. godini ima 78 (60,9 %) gradova i 295 (68,9 %) općina, dok deficit ima 50 (39,1 %) gradova 133 (31,1 %). Najveći suficit po stanovniku među gradovima imaju Hrvatska Kostajnica (11.730 kn/stan.), Komiža (6.151 kn/stan.) i Novalja (5.857 kn/stan.), a među općinama Brtonigla-Verteneglio (8.365 kn/stan.), Fažana-Fasana (5.958 kn/stan.) i Gola (5.645 kn/stan.). Najveći deficit po stanovniku među gradovima imaju Vis (-4.865 kn/stan.), Orahovica (-4.210 kn/stan.) i Knin (-2.713 kn/stan.), a među općinama Privlaka (-4.354 kn/stan.), Zadvarje (-4.198 kn/stan.) i Biskupija (-3.828 kn/stan.).
Grad Hrvatska Kostajnica ističe se kao izraziti ekstrem. Također, među 10 gradova i općina sa suficitom od 5.000 HRK i više po stanovniku tri ih nije u primorskom dijelu Hrvatske (Hrvatska Kostajnica, Gola i Kravarsko).
Na kraju, autor ovog teksta pridružuje se nadi da će ovaj tekst doprinijeti (financijskog) informiranosti građana, posebice mladih.
Literatura
Bronić, Mihaela, Katarina, Ott, Simona Prijaković i Branko Stanić, 2023: Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2021. i 2022, Osvrti Instituta za javne financije 16, br. 134 (2023): 1-14., https://repozitorij.ijf.hr/islandora/object/ijf%3A904/datastream/FILE0/view.
