Ekonomski fakultet u Zagrebu i Raiffeisen mirovinski fondovi od 25. do 28. travnja 2023. održali su prvi Tjedan financijske pismenosti s nizom besplatnih radionica i informativnih materijala za studente te regionalnom stručno-popularnom konferencijom“Izazovi izgradnje financijske sposobnosti u digitalno doba” pod pokroviteljstvom Ureda Predsjednika i Ministarstva financija RH na kojoj su predavači i panelisti iz znanosti, struke i industrije raspravljali o stanju i mogućnostima financijske pismenosti u Hrvatskoj, ali i u europskom i svjetskom kontekstu. Donosimo vam naš osvrt.
Kako stojimo u Hrvatskoj: jučer i danas iliti state of art
Konferenciju je otvorio ministar financija, ujedno i predavač na EFZG-u, izv. prof. Marko Primorac s predavanjem o izazovima financijske pismenosti u Hrvatskoj. Premda rezultati istraživanja HANFA-e iz 2015. i 2019. pokazuju porast financijskoga opismenjavanja u Hrvatskoj (na oko 58% 2019.), ministar je istaknuo na različite događaje i financijske istrumente koji ne podržavaju takve rezultate u stvarnosti. Dovoljno je sjetiti se “ludnice” trgovanja dionicama u predkriznoj 2007. godini ili nedavnih fenomena navale na trgovanje kriptovalutama (bitcoin, NFT i dr.) koji su pokazali nedostatnu svijest među stanovništvom o rizicima i nedostatcima nepromišljenih i nepripremljenih financijskih odluka. Na ministrovo izlaganje odlično se nadovezala panel-rasprava “Financijska pismenost u funkciji oporavka kućanstva i gospodarstva” na kojoj su sudjelovali predstavnici “jakih” financijskih institucija. Više puta istaknuta je porazna činjenica kako devet od deset zaposlenih Hrvata ne bira svoj mirovinski fond, ali i opća nedovoljna razina financijske pismenosti među stanovništvom. Na tomu tragu, viceguverner HNB-a Tomislav Ćorić osvrnuo se domaće i svjetske fenomene u kojima su se te činjenice pokazale razornima za brojne korisnike “obećavajućih” ili nereguliranih, a svakako nestabilnih financijskih instrumenata.
Ipak, uzevši u obzir vrijednosti depozita, Hrvati i dalje među financijskim institucijama najviše vjeruju bankama. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić objasnila je paradoks maloga zanimanja za tradicijske (i regulirane) financijske instrumente (poput dionica) u odnosu na novije i nestabilnije instrumente. Slabo zanimanje hrvatskih građana, pogodovano Svjetskom krizom 2008. godine, te nedostatak ulaganja održava hrvatsko financijsko tržište umrtvljenim zbog čega samo nekolicina “velikih igrača” rijetko i izdaje dionice, dok se manji i srednji poduzetnici većinski financiraju kreditiranjem. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber podsjetila je na nužnost poreznih rasterećenja poslodavaca u vidu smanjenja doprinosa za zaposlenike, među kojima ne postoji dostatna svijest o stvarnoj “težini” njihove plaće. Takve mjere pomogle bi malim i srednjim poduzetnicima, “kralježnici hrvatskoga gospodarstva”, u njihovu poslovanju, koje je pod većim rizikom u odnosu na veće tvrtke, osobito inozemne korporacije. Marijana Jakovac iz hrvatske podružnice Allianza ukazala je na nerazvijenost tržišta osiguranja u Hrvatskoj zbog čega u Hrvatskoj neživotna osiguranja prevladavaju nad životnima, što nije slučaj u Zapadnoj Europi i većini EU-a. Nakon potresa u Zagrebu i na Banovini 2020. vidljiv je rast premija (cijena pokrića) u policama osiguranja, kao i porast zanimanja za osiguravanje imovine. Predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke, Blaž Brodnjak, usporedio je stanje u Hrvatskoj i Sloveniji, istaknuvši kako u Slovenija, unatoč boljemu standardu, nema sustav mirovinskih stupova i fondova kao Hrvatska. Naveo je kako i Sloveniju također muče negativna demografska kretanja i nedostatak radne snage, ugrožavajući održivost financijskoga sustava, no istovremeno i prisiljavajući radno aktivno stanovništvo na financijsko opismenjavanje. Panelisti su se složili kako nedavno izdavane narodne obveznice predstavljaju dobar primjer poticanja uključivanja hrvatskih građana na tržište ulaganja, što je i jedan od ciljeva financijske pismenosti: osposobiti i ohrabriti Hrvate svih dobnih skupina na donošenje odgovornih financijskih odluka, ali i na preuzimanje razumnoga rizika i odvažnosti za “upliv” u poduzetničke i ulagačke vode.
Zašto mladi u Hrvatskoj „kaskaju“ i kako osedlati konja za trku?
Da puko poznavanje pojedinoga financijskoga instrumenta ili sama financijska pismenost (ipak) nisu preduvjet odgovornome financijskom ponašanju pokazala je izv. prof. Andrea Lučić izloživši rezultate znanstvenoga istraživanja o financijskoj sposobnosti mladih u Hrvatskoj, provedenoga u suradnji s izv. prof. Dajanom Barbić. Istraživanje, koje je dio petogodišnjega projekta Hrvatske zaklade za znanost o praćenju financijskoga ponašanja mladih, provedeno je na 2300 mladih (16-29 g.), odabranih stratificiranim slučajnim uzorkom iz cijele Hrvatske, pri čemu 60% ispitanika čine žene, 28% srednjoškolci, a 56% studenti. Kao varijable, praćeno je nekoliko osobina ponašanja: samoučinkovitost, samostalnost, financijska uključenost, stavovi o štednju za mirovinu te odgovorno financijsko ponašanje. Otkrivena je niska uključenost mladih u donošenje financijskih odluka u obitelji (“ne želimo zamarati djecu time” čest je i pogrešan stav roditelja), kao i niska razina znanja o mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, koja je, nažalost, u skladu s poraznim statistikama i u starijih dobnih skupina. Nadalje, potvrđeno je kako na financijsko ponašanje ne utječe samo znanje, nego i podsvjesne odluke (intuicija), motivacija i okolina. Dapače, samo znanje (financijska pismenost) nije pokazalo statističku značajnost kod utjecanja na financijsko ponašanje, za razliku od racionalnoga razmišljanja i financijske uključenosti. Iz toga proizlazi kako financijska pismenost jest osnova, ali nije ključ za odgovorno financijsko ponašanje. Ipak, u obranu mladih, treba se prisjetiti nepogoda (potresi, pošast, rat) koje su nas pogodile prethodnih godina, a koje su itekako utjecale na rastući inflaciju i stagnaciju gospodarstva, kako domaćega, tako i međunarodnoga, kojemu uslijed propasti pojedinih banaka u SAD-a, krahu tržišta nekretninama u Kini i poremećajima u opskrbnim lancima prijeti recesija, a u najgoremu slučaju i “povratak tridesetih” u obliku svjetske krize. No, ne treba se obeshrabrivati geopolitičkim ili makroekonomskim previranjima, nego izgradnjom vlastitih sposobnosti i kapaciteta biti spreman odgoviriti na izazove koje život sprema “iza ugla”. Kako znanje, inovacije i informacije postaju sve jači „motori“ svjetskoga gospodarstva, tako se i novim naraštajima, odraslima s napredujućim tehnologijama, pružaju mnogobrojne mogućnosti za osobni napredak i dostizanje blagostanja. O tomu su na panelu “Financijska pismenost u funkciji povećanja osobnog blagostanja i sreće”, svatko iz svojega motrišta i iskustva, raspravili dopredsjednik Uprave Pro grupe Vjeko Peretiž, direktorica Primetime komunikacija Nevena Rendeli Vejzović, voditeljica marketinga Raiffeisen mirovinskih fondova Klaudija Šebalj Jušić te gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, uz moderiranje izv. prof. Andree Lučić. Dobar ekonomski uvod u panel bilo je pozvano predavanje “International developments: Supporting financial well-being and digital financial literacy“, u kojemu je voditelj odjela zaštite potrošača, obrazovanja i uključivosti OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) Miles Larbey donio korisne uvide u povezanost i međuovisnost financijske i digitalne pismenosti s osobnim standardom na primjerima s europske i svjetske razine.
Odgovoriti na izazove sutrašnjice: pogled (i) iz industrije
Neizbježnom i sve ubrzanijom digitalizacijom u svim područjima života i društva, pa tako i u financijskoj industriji, pozabavio se panel “Digitalizacija i inovativne metode financijskog obrazovanja”, pod moderatorstvom izv. prof. Dajane Barbić, na kojemu su sudjelovali predstavnici industrije i pravne struke. Predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG Jasminka Horvat-Martinović i izvršna direktorica za poslovanje s klijentima u Addiko Banku Petra Bašić Jantolić navele su sve prednosti za korisnike bankarskih usluga koje je sa sobom donijela njihova digitalizacija. Opće je poznato kako za mnoge usluge više nije potrebno odlaziti u poslovnice zbog njihove dostupnosti na “klik miša” i “treptaj oka”, najčešće u obliku aplikacija na mobilnim telefonima, računalima ili putem međumrežja (m/e/i-bankarstvo), ali i cijeloga niza alata (tokeni, digitalni novčanici, videobankarstvo, redomati, telemedicina…). Pjevačica i poduzetnica Lana Jurčević iznijela je svoja iskustva “plivanja” u poduzetničkim vodama osvrćući se na važnost primjene društvenih mreža u povećanju vidljivosti proizvoda i samomu poslovanju. Svoje iskustvo donio je i financijski vloger Toni Milun, govoreći o svojemu projektu S Milunom do milijuna i kalkulator Popodica („Povrat poreza za dicu“) te ističući korisnost i prednosti sažetih obrazovnih videa koji mladima u sridu objašnjavaju koncepte upravljanja financijama i korištenja financijskih instrumenata radi donošenja pravovremenih i ispravnih financijskih odluka. Odvjetnica Irena Čaček upoznala je prisutne sa zakonodavstvom zaštite potrošača i oglašavanja na društvenim mrežama, s kojime često ni sami oglašivači nisu upoznati. Razjasnila je kako potrošači imaju pravo na prethodnu informiranost o proizvodu i pravo na jednostrani raskid ugovora sklopljenoga na daljinu bez posebnoga razloga. Potrošači u Europskoj uniji zaštićeni su regulacijama prodaje i financijskih usluga i proizvoda na internetu i društvenim mrežama, no oglašavanje na istima još uvijek je predmetom rasprava, na tragu čega se priprema i direktiva na razini Unije. Naposljetku, navela je i kako je slabo poznato kako je ponašanje influencera na društvenim mrežama također zakonski propisano, upozoravajući kako je oglašavanje bilo kojega proizvoda ili usluge bez prijave oglašivačke djelatnosti zabranjeno i podložno prekršajnoj odgovornosti. Panelisti su se složili kako je obrazovanje i osvješćivanje hrvatskih građana, a osobito korisnika financijskih usluga, nužno za opstanak i razvoj društva, pri čemu ne treba pribjegavati od uporabe novih tehnologija. Tvrtke i tržišta digitalizacijom se prilagođavaju novim generacijama korisnika, što sa sobom nosi koristi, ali i opasnosti. Izuzev zakonodavstva i otvorenosti financijskih institucija prema potrebama klijenata, korisnici financijskih usluga moraju sami poraditi na upoznavanju s ponudom, alatima i mogućnostima za izgradnju osobne financijske neovisnosti.
Što upamtiti i staviti u pinklec?
- financijsko opismenjavanje koristan je početak, ali samo po sebi nije dovoljno
- za donošenje odgovornih financijskih odluka potrebne su odlučnost i uključenost u financijsko planiranje
- osiguranje je više od isplate (od)štete
- mirovinski fondovi mogu biti dobro ulaganje u daljnju, ali i bližu budućnost
- ne treba bježati od tradicijskih financijskih instrumenata ulaganja, poput obeveznica i dionica
- ovladavanje digitalnim alatima nužnost je uspješnoga poslovanja u budućnosti
- društvene mreže nisu uvijek “siguran ulov”
- upoznajte se s legislativom, bili potrošač ili poduzetnik
- oprezno s velikodušnim obećanjima
- na kraju dana, mi trebamo upravljati novcem, a ne novac nama
- čovjek je uvijek ispred kapitala, najvrjedniji i neprocjenjivi resurs
Iako je cliché, ne zaboravimo da se novcem se ne kupuje sreća i smisao, niti je on mjera vrijednosti čovjeka. S time na umu, ne bojimo se zaploviti na put financijske neovisnosti: more će biti nemirno, ali mi smo kapetani svojega broda. Hrabro!
