Na današnji dan, 19. listopada obilježavamo Svjetski dan bioetike. Što je bioetika, kako je nastala, čime se bavi te koji su aktualni izazovi današnjeg društva pročitajte u nastavku.
Povijest bioetike
Kako bismo razumjeli okolnosti nastanka bioetike, vratit ćemo se u šezdesete godine dvadesetog stoljeća kada je došlo do naglog napretka znanosti, posebno u području kliničke medicine i biomedicinskih znanosti, ali i do osvještavanja ekoloških rizika zbog sve veće podređenosti prirode ljudima. To je s jedne strane značilo sve veću moć u rukama pojedinca prilikom stvaranja, održavanja i okončavanja ljudskog života, dok je s druge strane dovelo do sve većih moralnih dilema na koje u tom trenutku nisu postojali odgovori. Jedan primjer moralne dileme vezan je uz osnivanje prvog etičkog komiteta 1962. godine u Seattleu u njihovom Centru za hemodijalizu (1). Nakon što je stroj za dijalizu bubrega stavljen u funkciju pojavio se problem prevelikog broja potrebitih bolesnika i tehničke nemogućnosti Centra da svima omogući dijalizu. Tada se postavilo ključno pitanje – tko će odlučivati o tome kojim će pacijentima biti omogućena dijaliza? U svrhu donošenja te odluke osnovan je navedeni etički komitet jer se smatralo da tu odluku ne mogu donositi djelatnici medicinske ustanove jer nije riječ o tehničkom pitanju, već o prosuđivanju kvalitete života pacijenata i u konačnici o tome tko će živjeti ili umrijeti. Sve to je dovelo do potrebe da se formulira jedan novi pravac i smjer promišljanja o ovim temama. Biokemičar Van Rensselaer Potter preuzeo je tu zadaću i 1970. skovao naziv bioetika te je u svoja dva članka i knjizi „Bioetika: Most prema budućnosti“ predstavio vlastiti koncept bioetike zbog čega ga se naziva ocem bioetike (2). Naziv bioetika potječe od grčke riječi bios = život i ethos = ćudoređe što bi pojednostavljeno značilo etika života, ćudoredno razmišljanje i vrednovanje života (3). Potter je smatrao da je etika u to vrijeme bila nezainteresirana za rastuće moralne dileme u medicini i ekološka pitanja koja su tada bila tek u svojim začecima te je postojala potreba umrežavanja različitih pristupa jer je postalo očigledno da se etika, biologija i medicina previše isprepliću da bi bile odvojene. Kasnije je njegovu ideju „bioetike“ prihvatio širi krug ljudi te ju je Sveučilište Georgetown inkorporiralo u naziv novoosnovanog instituta „Kennedy Institute for study of human reproduction and bioethics“.
Danas se bioetika ne bavi samo pitanjem života i smrti živih bića, već promišlja i pokušava pronaći odgovore na brojna pitanja koja se tiču prirode u cjelini i opstanka čovječanstva. Zbog toga ju se danas naziva integrativnom bioetikom koja predstavlja dijalog različitih znanosti, pristupa, pogleda na svijet i prepoznaje se važnost sagledavanja istog bioetičkog problema iz različitih kutova.
Bioetika u Hrvatskoj
Razvoj bioetike u Hrvatskoj možemo povezati s osnivanjem Centra za bioetiku 1986. na
Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i s katedrom društvenih znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci gdje se od 1992. predaju kolegiji koji su promovirali nove teme i problematike iz područja medicinske etike (4). Postepeno se povećavao broj znanstvenika iz različitih područja i usmjerenja koji su iskazivali svoje zanimanje za bioetička pitanja. Svjetski dan bioetike počeo se obilježavati 19. listopada 2016. godine odlukom UNESCO-ove Katedre za bioetiku pod temom „Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava“ (5). Hrvatska se tada priključila nizu zemalja organizirajući bogat stručni i znanstveni program na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a koji je obuhvatio područja prava nerođenog djeteta, ulogu Europskog suda u zaštiti ljudskih prava te razvoj medicinskog prava u Hrvatskoj. Naredne 2017. godine glavnu je temu predstavljao 10. članak Opće deklaracije o bioetici i ljudskim pravima – ravnopravnost, pravednost i jednakost. Raspravljalo se o pristupu zdravstvenoj zaštiti, slučajevima liječničkih pogrešaka te etičkim i pravnim izazovima umjetne inteligencije. Nastavno na medicinske iskorake, načelo solidarnosti u pružanju zdravstvene skrbi uslijedio je kao glavna odrednica iduće konferencije. Osim već postojećih i dugogodišnjih bioetičkih dilema, svakodnevnica je pred nas donijela nepredvidljive situacije u kojima treba sačuvati ljudsko dostojanstvo pa se i bioetika sve više okretala temama poštivanja kulturne raznolikosti, etičkim izazovima pandemije COVID-19 i informiranom pristanku. Ovogodišnji temeljni okvir predavanja i debata usmjeren je prema socijalnoj odgovornosti i zdravlju.
Budućnost bioetike
Prema jednom nacionalnom istraživanju iz 2021. godine 58,8% ispitanika nikada se nije susrelo s pojmom bioetike prije doktorskog studija što nam govori o tome da je riječ o području koje još uvijek nije dovoljno poznato javnosti, unatoč važnosti tema kojima se bavi (6). Zbog toga je potrebno nastojati educirati mlade i upoznati s problemima današnjice kako bi ih se pripremilo na zauzimanje vlastitih stavova, artikuliranu raspravu i moralno prosuđivanje.
Josipa Orečić, Lorena Podgorski
1 Zagorac, I. i Jurić, H. (2008). Bioetika u Hrvatskoj. Filozofska istraživanja, 28 (3), 601-611.
2 https://www.matica.hr/vijenac/340/sto-je-bioetika-6356/
3 Pozaić, V. (1987). Bioetika. Obnovljeni Život, 42. (2.), 136-149.
4 Zagorac, I. i Jurić, H. (2008). Bioetika u Hrvatskoj. Filozofska istraživanja, 28 (3), 601-611.
5 https://www.pravo.unizg.hr/?@=78km
6 Dilica, K. (2021). Postoji li potreba za bioetičkim obrazovanjem u akademskoj zajednici?. Pannoniana, 5 (1), 61-76.
