mimladi

23. kolovoz – Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i njezino ukidanje

Trgovina robljem poznata je od davnina te ona kao takva predstavlja jedan od najgrubljih primjera kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Prisilan rad, robovlasništvo i smrt čovjekova dostojanstva ključni su pojmovi trgovine robljem.

No unatoč cjelokupnoj povijesti i zbivanjima koja su obilježila ropstvo i trgovinu robljem, mi (najprije kao pojedinci, a potom kao društvo) do danas nismo uspjeli suzbiti ili potpuno ukinutu takvu vrstu trgovine. Zašto i kako su si određeni pojedinci stekli pravo upravljanja tuđim životima, gdje smo kao društvo zakazali u osudi istoga te što na to sve kaže UNESCO, pročitajte u nastavku.

Transatlantska trgovina robljem

Problem ropstva zakopan je u dubokoj prošlosti, a do spoznaje toga gruboga fenomena došlo je u 15. stoljeću otkrićem afričke jeftine radne snage – robova koji su se preko atlantskoga oceana prevozili u daleke zemlje tada tek otkrivenoga kontinenta. Prijevoz te jeftine radne snage stvorio je tzv. transatlantski trokut, koji se odnosio na relaciju Europa-Afrika-Amerika-Europa. Upravo taj trokut označio je glavna središta trgovine crnim robljem.

Transatlantski trokut

Ipak, usprkos silini robovlasništva i porušenih ljudskih prava, snažne transatlantske trgovine i iskorištavanja ljudi, onako iscrpljeni od rada i iskorištavanja – robovi su se osvijestili. Oči koje su bile zatvorene, otvorile su se te kobne noći 23. kolovoza 1791. godine kada se na otoku Saint Domingue (danas Haiti) pokrenuo prvi ustanak protiv ropstva i trgovine robljem, a koji je pritom odigrao i sam početak svjesnosti ovoga velikoga problema ljudske civilizacije. Upravo taj ustanak ostao je otisnut duboko u povijesti te ga se s grčem prisjećamo svake godine na današnji dan, a UNESCO-va organizacija doprinijela je tome danu i nazvala ga Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i njezino ukidanje.

Mogli bismo onda zaključiti kako je upravo taj ustanak označio i kraj trgovine robljem, prvenstveno zbog mnogobrojnih osuda europskih zemalja, ponajprije Danske (1802.) u kojoj  je trgovina prva ukinuta, a kasnije Španjolske i Portugala (1817.), Velike Britanije (1833.) te Brazila (1851.),  dok je za ukidanje atlantske trgovine moralo proći gotovo čitavo stoljeće, u prijevodu tek 1867. godine kada je ukinuta na Kubi.

Ipak, trgovini robljem do danas nije došao kraj

Razvoj modernoga društva, industrije i urbanizacije doprinio je većemu zadovoljavanju osobnih nagona i brzoj zaradi, stoga se gotovo u čitavome svijetu razvila moćna pozornica uvozne prostitucije tzv. trgovine bijelim robljem. Žrtve se pridobiju raznim „poslovnim ponudama“ koje im garantiraju smještaj, hranu i sigurnu plaću, a nakon toga – nestanu. Ovakvi monstruozni postupci nisu rijetka pojava u Europi, ali ni u prekooceanskim zemljama.

Foto: Pixbay

Trgovina ljudima u RH („moderno ropstvo“)

Nažalost, svjedoci smo postojanja trgovine ljudima i u našoj zemlji. Prema službenim podatcima MUP-a i usporedbom uhvaćenih prekršaja trgovanja ljudima od 2019. do danas, možemo zaključiti kako se stanje u Hrvatskoj po tome pitanju, nasreću, poboljšava. Naime, 2019. zabilježen je 21 slučaj trgovine ljudima (što u svrhu ilegalnoga rada, što migracije), a od tih je 21 čak 11 dovodilo u pitanje štetu djece (od 14 do 18 godina).

Ipak, brojke zabilježenih slučajeva 2020. (11) i 2021. godine (4) govore nam kako su pandemija Covid-19 i snažne preko granične mjere ipak učinile svoje u smanjenju trgovine ljudima.

Foto: Viktoria Lučić

Gdje je rješenje?

Ono što zabrinjava jest samo postojanje trgovine robljem u 21. stoljeću. Gore navedene brojke tek su uhvaćeni slučajevi koje se tereti za narušavanje temeljnih ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Možemo postaviti pitanje što je s brojnim slučajevima koji nisu otkriveni i kako smo kao društvo zaboravili na postojanje ovoga nehumanoga povijesnoga fenomena koji je, čini se, prema gore navedenim podatcima sve samo ne povijesni. Rješenje za suzbijanje trgovine ljudima kreće ponajprije od nas samih. Trebali bismo, kao pojedinci, širiti svjesnost o štetnosti trgovine ljudima i djelovati na suzbijanju iste kako bismo postali bolje i sigurnije društvo, a samim time i bolji svijet.


Literatura:

Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada MUP-a I. – II. 2021. godine https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2021/ozujak/Statisticki_pregled_I_II_2021.pdf

Markasović V. (2019). Transatlantska trgovina robljem. Rostra 10, 10, str. 135.-147. Osijek.

Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.