mimladi

14. lipanj – Svjetski dan darivatelja krvi

Svjetski dan darivatelja krvi počeo se obilježavati 2005. godine. Datum 14. lipnja izabran je u čast rođenja liječnika Karla Landsteinera, koji je razvio sustav klasifikacije krvnih grupa. Cilj je obilježavanja podizanje svijesti o važnosti nabave sigurne krvi i krvnih pripravaka. Ove godine obilježava se pod sloganom: „Darivanje krvi je čin solidarnosti. Pridružite se trudu i spasite živote.“

Tko može biti dobrovoljan darivatelj krvi?

U Hrvatskoj svaka osoba od navršenih 18 pa do 65 godina može postati dobrovoljnim darivateljem krvi. To znači da za darovanu krv, krvnu plazmu ili druge sastojke krvi ne prima nikakvu naknadu. Krv mogu darivati i žene i muškarci. Važno je samo da je darivatelj zdrav jer darovanom krvlju izravno sudjeluje u liječenju bolesnika. Svaki darivatelj prolazi liječnički pregled te kontrolu krvnog tlaka i željeza u krvi pa time redovito kontrolira i svoje zdravlje.

Važnost darivanja krvi

Krv je tekućina u tijelu čovjeka koju ne možemo proizvesti na umjetan način, a njezine zalihe ovise o broju dobrovoljnih darivatelja krvi. Krv se koristi u liječenju različitih bolesti, vrlo često kod onkoloških bolesnika, ali i manjih planiranih operacija. Općoj populaciji najpoznatije je da se koristi u hitnim slučajevima kod ozlijeđenih u prometnim nesrećama.

Činjenica je da je zdravih i redovitih darivatelja vrlo malo. Ako pri pregledu liječnik procijeni da postoji opasnost od uzimanja krvi za davateljevo ili primateljevo zdravlje, darivatelj u tom slučaju može biti privremeno ili trajno odbijen. U određenom postotku populacije još se uvijek javlja i određeni strah od darivanja pa je stalno informiranje javnosti od velike važnosti.

Potrebe za zdravom i sigurnom krvlju problem je većine zemalja u razvoju. Gdje nema dovoljnog broja zdravih darivatelja, krv se uzima od članova obitelji ili plaćenih donora. Ako se radi o hitnom stanju, tako prikupljena krv je rizična jer nije prošla sva laboratorijska testiranja. Također, plaćanje doze krvi znači da siromašniji stanovnici nemaju prilike za adekvatnim liječenjem.

Foto: Pixabay

Važnost dobrovoljnih darivatelja

Cilj svjetske zdravstvene organizacije jest da se zalihe krvi prikupljaju isključivo od dobrovoljnih darivatelja. To znači da bi svaka prikupljena doza bila provjerena, testirana i na kraju sigurna za liječenje. Postizanje ovakvog cilja može se realizirati jedino ako imamo dovoljan broj dobrovoljnih darivatelja krvi. Važno je prikupiti i velik broj ljudi mlađe populacije jer to znači da svaka zdrava mlađa osoba može postati višegodišnji redoviti darivatelj.

Za poticanje na darivanje krvi važni su i sami darivatelji. Oni koji redovito daruju krv mogu druge informirati o tom humanom činu, primjerice o tome da su za svakog darivatelja osigurani svi higijenski uvjeti. Najčešće su pravovremeno i najtočnije upućeni o vremenu i mjestu održavanja akcija darivanja krvi. Mlađi darivatelji putem društvenih mreža objavljuju svoje fotografije kada se odazovu na darivanje što je i više nego pohvalno jer se tako lakše potakne i odazove mlađa populacija.

Zaključak

Odaziv na darivanje krvi humani je čin. Krv je tekućina koju će tijelo zdravog čovjeka nakon darivanja brzo nadoknaditi, a jednom darovanom dozom možemo spasiti čak tri života. Samo jednim odazivom možemo učiniti puno, a svaki bolesnik koji dobije veće izglede za ozdravljenje je zauvijek zahvalna osoba.

Foto: Pixabay
Unesite pojam po kojemu želite pretraživati portal.