Obnovljivi izvori energije, čiji razvoj je ozbiljnije započeo nakon naftne krize 1970.-ih, a od početka 21. stoljeća je u centru pažnje energetskog sektora, obuhvaćaju nefosilne izvore, kao što su energija vjetra, sunčeva energija, energija vodotokova, biomasa, plin iz obrade otpadnih voda, bioplin i geotermalna energija. Prema Zakonu o energiji, njihovo korištenje je od interesa za Republiku Hrvatsku.

O ovoj novosti i prilikama koje pružaju obnovljivi izvori energije razgovarali smo s mladim inženjerima, Kajom Pavlinić i Antunom Pfeiferom.

Antun Pfeifer mladi je stručnjak za razvoj i integraciju obnovljivih izvora energije u energetske sustave te se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao stručni suradnik, bavi planiranjem budućeg razvoja energetskih sustava.

Koje su prednosti obnovljivih izvora energije?

Antun: Ovi izvori, osim kod biomase i bioplina, ne troše gorivo (pa ga se ne mora pribavljati, primjerice rudarenjem, ili uvoziti), njihova prednost je i mogućnost da se svrsishodno instaliraju s malim snagama i distribuirano, kao što je to slučaj sa solarnim panelima na krovovima kuća. Na ovaj način  energija se proizvodi na mjestu potrošnje, čime se smanjuje i opterećenje prijenosne i distribucijske mreže. Ova njihova osobina također pruža priliku i svakom pojedincu, da postane vlasnik svog proizvodnog postrojenja i proizvodi dobar dio energije koji troši u svom kućanstvu.”

Obnovljivi izvori su bili do sada percipirani kao skuplja, ali ekološki prihvatljiva alternativa, što se promijenilo?

Antun:U Europskoj uniji, naročito u zemlji koja predvodi energetsku tranziciju i poduzima najveće napore kako bi u svom proizvodnom portfelju imala što više obnovljivih izvora – Njemačkoj, čak i veća proizvodna postrojenja koja koriste obnovljive izvore sve uobičajenije su u vlasništvu većeg broja privatnih osoba. To je prilika koja za sad nije dovoljno prepoznata ni iskorištena u novijim članicama Europske unije, poput Hrvatske. Udio troška koji se odnosi na cijenu samog postrojenja sve više pada, što vrijedi generalno za cijenu solarnih PV panela. To znači da udio samog rada (inženjerskog i monterskog) na instaliranju novih postrojenja, pogotovo u slučaju PV panela instaliranih na krovove kuća, zauzima veći dio troška. Ovo kretanje omjera troška znači da postoji prilika za mlade stručnjake i poduzetnike čak i u okolnostima kad nema proizvodnje dijelova u Hrvatskoj. Ono što svakako vrijedi primijetiti jest da se solarni PV paneli cjenovno natječu s električnom energijom koju potrošač kupuje iz mreže, što je bitno viša, maloprodajna cijena. Zbog toga su integrirani solarni sustavi potpuno konkurentni.

Vlada Republike Hrvatske je nedavno donijela Uredbu o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu kojom se od 1. travnja 2018. uređuju postupci izdavanja energetskih suglasnosti, kojima se utvrđuju pojedinačni uvjeti priključenja na energetsku mrežu te ugovorni odnosi korisnika mreže i nadležnog energetskog subjekta u pogledu uvjeta i rokova priključenja. Uredbom se razlikuje jednostavne i složene priključke, što će olakšati pristup jednostavnim instalacijama za pokrivanje vlastite potrošnje u hrvatskim kućanstvima, unutar vlastite priključne snage. Kod jednostavnog priključka postupak je pojednostavljen na način da kada kupac zatraži priključak od operatora distribucijskog sustava dobiva elektroenergetsku suglasnost i ponudu o priključenju na elektroenergetsku mrežu, koja je ujedno i ugovor, tako da nije potrebno posebno ugovaranje. Procjenjuje se da broj jednostavnih priključaka iznosi oko 80 % od ukupnog broja priključaka u Republici Hrvatskoj, kako navodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Kaja Pavlinić je jedna od osnivača i voditeljica start-upa Tinja, platforme koja pokušava okupiti zajednicu koja  prepoznaje potencijal obnovljivih izvora energije, daje informacije o isplativosti solarnih panela putem algoritma za specifičnu lokaciju posjeda korisnika i zatim korisnike spaja s instalaterima solarnih panela na optimalan način. Tinja je nagrađena kao najbolji hrvatski energy start-up na Start-up Europe Awards i plasirali se na finale u Bruxelles, prošli 10. generaciju ZIP-a, trenutno su u mentoring programu CEDRA-e.

Kako će ova uredba pomoći da mladi prepoznaju mogućnosti koje im nude obnovljivi izvori energije?

Kaja: “Mišljenja sam kako je Uredba o priključenju ključni korak prema cilju, a to je da vlastita proizvodnja energije i iskorištavanje obnovljivih izvora energije postanu dostupni sto većem broju građana. Trenutno stanje je takvo da je mali broj ljudi uopće informiran o tome koliku im uštedu proizvodnja vlastite električne energije može  donijeti, a oni koji su već svjesni toga, teško dolaze do informacije hoće li se takav pristup isplatiti ukoliko ga implementiraju u svoje kućanstvo te koje je korake sve potrebno poduzeti. To područje je veliki potencijal i za mlade, pogotovo za studente koji nakon završetka fakulteta traže posao u struci, ali i za nešto starije mlade osobe koje kupuju vlastite nekretnine i žele maksimalno iskoristiti raspoložive tehnologije. Primjerice, industrija solarnih panela u Hrvatskoj strelovito raste i u narednim će godinama novoizgrađene tvornice vrlo vjerojatno omogućiti zapošljavanje mnogih inženjera i stručnjaka, koji su do sada posao u struci morali tražiti u inozemstvu. Nadam se kako će se pozitivne promjene u ovom području i dalje događati, te kako ćemo za 10 godina svjedočiti velikom postotku samoodrživih kućanstava, posjeda i malih te srednje velikih poduzeća (primjerice, OPG-ova), koje su osmislili i vode upravo mladi.

 
U prošlosti je bilo pokušaja razvoja proizvodnog sektora u području tehnologije za iskorištavanje sunčeve energije u Hrvatskoj, ali nije uspio postati konkurentan. Zašto smatrate da bi ovog puta bilo drugačije?

Kaja: “Što se tiče porasta u proizvodnji, planiraju se izgradnje nekoliko tvornica solarnih panela u Hrvatskoj koje će zapošljavati radnike, a isto se tako istražuju inovativna rješenja, prvenstveno u start-up i znanstvenoj zajednici. Solarni crijepovi Elona Muska i Googleov projekt Sunroof dali su mnogima poticaj za istraživanja u ovom području, pa vjerujem da je to izvrsna prilika za naše mlade stručnjake, koji odmah po izlasku s fakulteta mogu stjecati iskustvo u ovom rastućem području.”

 

mimladi.hr