Zaštita prava na privatnost i obrada osobnih podataka u vrijeme pandemije COVID-19

Mimladi.hr | 4 min | 16.04.2020

Aktivni građanin
Znanje na dlanu
O politici
Edukacije

Suočeni s pandemijom novog koronavirusa, kao argument za ograničavanje pojedinih aspekata života na kakav smo navikli u posljednje vrijeme čujemo kako izvanredne situacije zahtijevaju izvanredne mjere. Mjere poput ograničavanja slobode kretanja, zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacije, prikupljanja podataka o kontaktima i kretanjima oboljelih spominju se ili koriste u svrhu zaštite javnog zdravlja i životno važnih interesa te sprječavanja širenja bolesti izazvane novim koronavirusom (dalje u tekstu: COVID-19). Naglasak ovog teksta će biti na prijedlogu dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama, ali dotaknut ćemo se i mjera ograničenja kretanja građana. 

S obzirom na to da se naša generacija po prvi put susreće s događajem kao što je pandemija, a posljedično i s mogućnošću zadiranja u privatnost te ostala prava i slobode građana, važno je zapitati se jesu li spomenute mjere Stožera za civilnu zaštitu Republike Hrvatske i najavljene dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama zakonite i razmjerne ciljevima koji se žele postići? 

Recimo najprije kako je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama kojima bi se iznimno dopustila obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti, i to u precizno i jasno određenim slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, sve u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi. 


FOTO: Pixabay
FOTO: Pixabay


U Republici Hrvatskoj zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda uređena je Ustavom RH, dok je zaštita osobnih podataka, uključujući i posebnu kategoriju osobnih podataka - podataka o zdravlju uređena Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (dalje u tekstu: Opća uredba), odnosno Zakonom o provedbi opće uredbe za zaštitu osobnih podataka. 

Potrebno je, ponajprije, istaknuti kako pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka te ostala osobna prava, iako neotuđiva, nisu apsolutna prava, nego da se ista iznimno i u točno propisanim okolnostima mogu ograničiti.  

Imajući prethodno navedeno na umu, ustavotvorci su člankom 16. Ustava RH odredili da se navedene slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje te da svako takvo ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svako pojedinom slučaju. Vlada RH kao predlagatelj procjenjuje kako su zahtjevi navedeni u članku 16. ispunjeni. Naime, ograničenje prava uredilo bi se Zakonom o elektroničkim komunikacijama te bi se poštovao kriterij razmjernosti jer bi obrada podataka obuhvatila samo podatke o lokaciji, i to isključivo u iznimnim situacijama. 


Nadalje, budući da se u konkretnom slučaju COVID-19 radi o podacima o zdravlju koji u smislu odredbi Opće uredbe predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka, za njihovu je obradu potrebno i postojanje jedne od uredbom određenih iznimaka.  Istaknut ćemo one iznimke kojima je dopuštena obrada podataka o zdravlju, a koje se nedvojbeno mogu primijeniti na trenutnu situaciju s COVID-19: 


• obrada je nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnosti te socijalnoj zaštiti u mjeri u kojoj je to odobreno u okviru prava Unije ili prava države članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom države članice koje propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika; 

• obrada je nužna za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili drugog pojedinca ako ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati privolu; 

• obrada je nužna za potrebe značajnog javnog interesa na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno željenom cilju te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika; 

• obrada je nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada radi procjene radne sposobnosti zaposlenika, medicinske dijagnoze, pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi ili tretmana ili upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sustavima i uslugama na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom te u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama 

• obrada je nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne. 



FOTO: Pixabay
FOTO: Pixabay


S obzirom na činjenicu da epidemija, odnosno sad već pandemija COVID-19, uvelike utječe na život i zdravlje svakog od nas potrebno je istaknuti i uvodnu odredbu Opće uredbe kojom je obuhvaćena i zakonita obrada osobnih podataka u slučaju epidemije: 

Obrada osobnih podataka trebala bi se također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. 

Smatramo korisnim osvrnuti se, osim na članak 16., i na još nekoliko članaka Ustava RH. Ustav u članku 17. propisuje kakoni u kojem slučaju ne smije doći do nejednakosti osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo, kao ni do ograničenja odredbi o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.
Međutim, iako ograničavanje prava koja su tema ovog članka ne spada pod prava koja se ni u kojem slučaju ne smiju ograničiti, ne znači kako je zakonodavac u potpunosti slobodan odlučivati o njima. Ustav kao određeno jamstvo opstojnosti zajamčenih prava određuje da se ista mogu ograničiti samo odlukom Hrvatskog sabora uz dvotrećinsku većinu svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati odlukom predsjednika države na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Odredba o dvotrećinskoj većini predstavlja branu mogućim zloporabama ovlasti. 

Osim mjera predloženih za obradu podataka o lokaciji, često se spominju i mjere ograničenja kretanja, stoga bismo ovom prilikom uputili na članak 32. Ustava RH. Ovim člankom propisano je kako svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište te kako se pravo kretanja na teritoriju RH može iznimno ograničiti zakonom, ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka ili zdravlja, prava i sloboda drugih.  



FOTO: Pixabay
FOTO: Pixabay



Želimo naglasiti kako smo svi zajedno svjesni opasnosti u obliku epidemije koja trenutno prijeti kako cijelom svijetu, tako i nama. Potrebno je poduzeti sve nužne mjere kako bi se postojeća opasnost suzbila, a ukoliko je moguće, i u potpunosti uklonila. Međutim, osim same provjere ispunjava li prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama zahtjeve Ustava kojima se štiti prava i slobode građana, potrebno je ispitati jesu li predložene mjere uistinu optimalne.
Naime, potrebno je suzbiti širenje bolesti i u tu svrhu provjeriti pridržavaju li se osobe izrečenim im mjera, ali moramo biti svjesni mogućnosti „zaobilaženja“ određenih provjera. Jednostavan primjer bio bi ostavljanje mobilnog telefona osobe kojoj su određene mjere kod kuće, dok bi osoba mogla napustiti svoj dom. Dakle, važno je procijeniti bi li uistinu ovakav način ograničenja prava i sloboda doprinio suzbijanju epidemije. 


Uz to, javnost mora biti podrobno i pravovremeno obaviještena o možebitnim ograničenjima prava kako bi razumjela i prihvatila ista jer samo kvalitetnom suradnjom zakonodavca i onih kojima su zakoni upućeni može doći do ispunjenja svrhe i cilja zakona. Također, ne samo u ovoj, nego i u ostalim situacijama moramo kao društvo biti oprezni i djelovati kao korektiv zakonodavca kako bismo spriječili bilo kakve zlouporabe, a pogotovo s obzirom na iskustvo života u totalitarnoj državi u kojoj prava i slobode građana nisu bila zaštićena. 

Zaključno, još jednom ističemo kako uistinu živimo u vremenu koje zahtijeva odgovor na trenutnu krizu uzrokovanu novim koronavirusom. No, potrebno je s oprezom pristupiti rješavanju krize kako ne bi došlo do kršenja prava i sloboda građana koja nisu opravdana i razmjerna potrebi. Zadatak je to ne samo zakonodavca, nego i svih nas. 
 
Autorice: Matija Boras i Marina Božić
 

Mimladi.hr

Uključi se u rad portala mimladi.hr! Piši o aktualnim zbivanjima u kulturi, poduzetništvu i politici. Raspravljaj o
filozofskim postulatima i pitanjima od javnog interesa. Potiči odlučnost među mladima i pomozi stvarati generacije koje su obrazovane o svijetu oko sebe.

Pročitaj više:

"Vrati se kući" - knjiga koja će vas razočarati

Vrati se kući je primamljiva knjiga koja će mnoge čitatelje razočarati. Knjigu je napisala Lisa Scottoline i izdana je 2012. Knjiga se sastoji od loše napisanih dijaloga i loše karakterizacije likova s kojima se nećete povezati.  Roman se predstavlja kao jedna obiteljska priča, a više je napisan kao chick lit s elementima kriminalistike. 

Chatbot - Što su ti virtualni asistenti o kojima svi govore?

  U vremenu digitalizacije pojavljuju se mnogi alati koji pomažu pronalasku određenih informacija. Jedan od takvih alata je chatbot koji brzo, efikasno i jednostavno odgovara na postavljene upite.

Promišljanja u doba korone

Može li korona biti prilika za novi početak ili ćemo se vratiti starim navikama i putevima koja smo poznavali prije ove neočekivane, a već pomalo duge epizode? Takva i slična promišljanja pročitajte u članku.  

Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj

Svjetski savez mladih poziva sve zainteresirane mlade da se uključe u raspravu o budućnosti mladih u Hrvatskoj putem online okruglog stola Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj koji će se održati 3. lipnja 2020. s početkom u 18 sati putem Facebook stranice @WorldYouthAllianceHrvatska i putem YouTube kanala @Svjetski savez mladih Hrvatska. 

Žrtve obiteljskog nasilja u vrijeme koronavirus pandemije - gdje potražiti pomoć?

Kakvo je stanje nasilja u obitelji za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i na koji način žrtve mogu potražiti pomoć? Na koji se način Hrvatska nosi s ovim gorućim društvenim problemom u ovoj izvanrednoj situaciji?

Hrvatska godinama živi od turizma, što možemo očekivati ove godine?

Pitate li se zašto je MMF u svojoj procjeni naveo Hrvatsku kao zemlju koja će imati najveći pad BDP-a u Europskoj uniji? Brojni ekonomisti godinama su upozoravali kako je udio turizma u BDP-u Hrvatske prevelik i kako se u tome kriju mnoge opasnosti.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Poduzetništvo