Svijet se raspada*

Tiana Lakoseljac | 2 min | 02.08.2020

Kulturiranje

"Rasizam je ideologija i politička konstrukcija o postojanju viših i nižih rasa, po kojoj rasna svojstva predodređuju kulturnu i povijesnu misiju pojedinih naroda." - Definicija preuzeta s Hrvatskog Jezičnog Portala 

To što se ne događa nama ne znači da moramo okretati glavu i praviti se kao da problem ne postoji pisalo je na društvenim mrežama 2. lipnja, dana kojega su prozvali Blackout Tuesday. Rasizam je problem koji postoji i kojega se ne smije gurati pod tepih jer guranjem stvari pod tepih dobivamo vulkan koji kulminira onako kao što se to dogodilo u Americi. Promišljajući o svemu što se dogodilo i još se događa u Americi, zapitala sam se kad je sve ovo krenulo i kada je netko rekao da ljudima treba suditi po njihovoj vanjštini i boji kože? Upravo me to pitanje vratilo u vrijeme kolonijalizma u Africi i prisjećanje na radnju nekih romana afričke književnosti.

Stoga krenimo od početka, kolonijalizam kreće krajem 15. i početkom 16. stoljeća. U Africi, o kojoj ću pisati, u 15. stoljeću kreće nešto brutalnije od samog kolonijalizma – trgovina robljem, no o tome ćemo neki drugi put. Ono što nas zanima je razdoblje u Africi između 1800. i 1880. godine kada na afričkome kontinentu haraju Britanci te nastoje oblikovati i urediti tradicionalna afrička društva po svome naumu, razdoblje je to u kojemu se Afrikanci pokrštavaju i misionari u Africi otvaraju škole kako bi ih obrazovali po zapadnjačkome kurikulumu. Upravo o tom razdoblju progovara Chinua Achebe u svome romanu Things Fall Aparat, odnosno Svijet se raspada kako je prevedeno na hrvatski jezik.  Sigurno se pitate kakve veze ima Chinua Achebe (i njegov junak Okonkwo iz spomenutog romana) s nedavno ubijenim Georgeom Floydom koji će, sigurna sam, postati sinonimom borbe protiv rasizma u svijetu.  


Naime, Svijet se raspada roman je koji je smješten u 50. godine 19. stoljeća i prikazuje sliku kulture koja je postojala prije kolonijalnih procesa, takozvani pogled iznutra, iz perspektive Afrikanaca o vlastitoj kulturi, tradiciji i povijesti. Funkcija naracije o afričkoj tradiciji je suprotstavljanje zapadnjačkoj reprezentaciji Afrike. Prosvjedi i borba koja se sada vodi u Americi slična je tome, crnačko stanovništvo nastoji dokazati da ima svoje dostojanstvo, da ima svoje ja, kao što su Afrikanci nastojali dokazati da su imali svoju kulturu koja je narušena dolaskom misionara. Na kraju romana *spoiler-alert* Okonkwo izvršava samoubojstvo čime stječe status junaka u književnosti jer je radije dignuo ruku na sebe nego se pokorio bijelcima, otišao je u smrt kako se ne bi morao pokoriti onima koji su došli „uvesti reda u primitivna plemena donjeg Nigera“. George Floyd, iako nije sam okončao svoj život, postaje simbolom borbe protiv rasizma zbog reakcije ljudi nakon njegove smrti i težnje istih da nešto promijene, isto kao što je Okonkwo u književnosti simbol borbe protiv kolonijalizma dižući ruku na sebe. Možemo reći da rasizam i kolonijalizam idu ruku pod ruku jer se nastoji prikazati da je jedna država superiornija od druge, a onda se taj model prenio i na ljude pa su se i ljudi drznuli reći da su superiorniji od drugih. Razlog mnogih ratova leži baš u tome i nadajmo se da stanje koje je zadesilo Ameriku neće prerasti u rat.

Potrebno je boriti se protiv rasizma, pokazati da smo svi mi ispod kože jednaki i to učiti djecu od malih nogu. Iako nisam mislila da će to biti potrebno isticati u 21. stoljeću. Kolonijalizam i strah od nepoznatog započeo je u 15. stoljeću, a čak se 6 stoljeća kasnije vodi ista borba i teži istom prihvaćanju drugog i drugačijeg kao i tada. Žalosno. Sve više težimo obrazovanju, a sve se manje koristimo svojoj glavom te se sve više povodimo za drugima. Možda ovo što se sada događa u svijetu bude prekretnica na putu prema boljemu životu i da jednom zauvijek shvatimo kako svi ljudi bez obzira na rasu, klasu, spol i dob jednako vrijede, s posebnim naglaskom na crnu rasu jer su oni trenutno najranjiviji.

FOTO: Pixabay

I za kraj valja napomenuti ono što je, izgleda, svijet zaboravio. Prema svakoj se osobi moramo odnositi dostojanstveno, kao prema sebi ravnoj i vrijednoj osobi. Odnosno, u odnosu s drugim ljudima moramo koristiti ono što Buber naziva Ja-Ti odnosom (o.p. Martin Buber I and Thou) jer ako ophođenje s drugima svedemo na Ja-Ono odnos, svijet zapada u krizu i dogodi se ono što se dogodilo Americi.

__________________________________________

* Naslov se referira na roman Chinue Achebea Things Fall Apart koji se u hrvatskom izvorniku prevodi kao Svijet se raspada; poveznica je proizašla zbog odluke da unutar članka pišem o rasizmu i o spomenutom romanu Chinue Achebea, a isto tako aludira se na događaje u Americi koji bi mogli završiti raspadom političkih sistema


Tiana Lakoseljac

Studentica kroatistike s izraženom ljubavi prema knjigama i čitanju. Osim čitanja, voli putovati, upoznavati nove kulture i peći kolače. Puno priča, puno se smije i nastoji ljude potaknuti da promišljaju o pravima drugih, a i sama se nastoji pridružiti projektima toga duha.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje