SSMH - Okrugli stol - Iz društvenih podjela u društvo podjele

Mimladi.hr | 2 min | 04.12.2020

Kulturiranje
Prilike za mlade
O politici

Okrugli stol pod nazivom „Iz društvenih podjela u društvo podjele“ održao se u četvrtak 3. 12. 2020. s početkom u 18 h u sklopu 8. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Stari izazovi, novo ruho”.

Na večerašnjem okruglom stolu o podjelama u društvu govorili su Aleksandar Musić, mag. pol., Đurđica Klancir, mag. pol., dr. sc. Višeslav Raos i novinar Ratko Martinović. Cilj okruglog stola je između ostalog, odgovoriti na sljedeća pitanja: je li sloboda govora temelj demokratskog društva, u kojoj mjeri mediji usmjeravaju ponašanje ljudi, prepoznajemo li natruhe radikalizacije hrvatskoga društva?

 

Aleksandar Musić je naglasio kako je za odgovor na pitanje o radikalizaciji hrvatskog društva potreban kompleksan odgovor. Prije svega hrvatski narod nalik je svakom drugom narodu unutar kojeg je svaki ishod društva određena interakcija između pojedinca, službenih institucija, političkih elita i određenog trenutka. Određeni trenutak može ili ne mora biti povezan s utjecajima koji dolaze iz međunarodnog podneblja, a povezani su s određenim ekonomskim događanjima, vanjskom agresijom i sličnim utjecajima. Osim toga možemo govoriti o utjecaju neformalnih institucija i kulturi u širem smislu. Tek nakon toga možemo govoriti o genetskim razlikama i sličnom. Musić je istaknuo kako umjesto generalno govora o radikalizaciji treba govoriti o konkretnim pojedincima, konkretnim medijima i pripadnicima političke elite, manjkavostima institucija i društva. Musić primjećuje kako se na društvenu scenu vraća nekoliko različitih retorika: retorika o izdajnicima, retorika o nezavršenom poslu iz 1945. ili 1995. godine i retorika o propasti zapada kojom se označavaju određeni pojedinci ili skupine ljudi zbog političkih interesa. U kontekstu prijedloga Zakon o elektroničkim medijima, Musić je istaknuo kako ukidanje komentara u elektroničkim medijima smatra normativno i funkcionalno lošim, jer između ostalog, eliminiranjem komentara mržnje iz digitalnog oblika nećemo eliminirati mržnju iz društva, koju ćemo potisnuti zbog čega će eksplodirati će negdje drugdje.

Višeslav Raos je naznačio kako termine „ekstremno“ i „radikalno“ možemo razlikovati u znanstvenoj literaturi. Ekstremni politički sadržaji su oni koji izlaze izvan ustavnog okvira. Radikalni sadržaj ne mora nužno biti loš jer „radikalan“ po definiciji znači „korijenit“. Raos je objasnio kako zahtjevi udruge „Glas poslodavaca“ možemo prezentirati kao radikalne ili mainstream zahtjeve, ovisno s koje pozicije društvenog spektra promatramo poduzetništvo. Raos je komentirao kako je slučaj napada na Trgu svetog Marka trebao potaknuti širu društvenu raspravu o oružju u Hrvatskoj, umjesto svođenja nesretnog slučaja na pitanje osobne sigurnosti premijera. Raos smatra kako hrvatsko društvo nije pojačano polarizirano, ali se kompleksne teme poput odnosa javnog i privatnog sektora namjerno svode na binarnu podjelu iz čega dobivamo dojam snažnije polarizacije. Raos je zaključio kako u hrvatskom društvu postoji kriza ekspertize unutar koje se briše razlika između znanja i mišljenja te vijesti i komentara.

Ratko Martinović je rekao kako teško možemo generalno govoriti radikalizaciji u Hrvatskoj. Umjesto toga, trebamo izdvojiti pojedinačne slučajeve kao fenomene koje nije proizvelo samo društvo. U Hrvatskoj postoji plodno tlo za razvoj radikalizma, ali usprkos tome zadnjih 25 godina ne možemo reći da se radikalizam u Hrvatskoj razvio. Radikalizacija u društvu ne bi postojala da ne postoji politička korist od profitiranja na radikalizaciji. Martinović se zalaže za što veću slobodu govora, ali smatra kako bi se morala kontrolirati do mjere kada govor preraste u prijetnju, što smatra i temeljem za različite oblike kazni. Martinović smatra kako radikalna ljevica ovisi o radikalnoj desnici, te smatra kako je hrvatsko društvo posebno osjetljivo na etiketiranje pojedinaca zbog procesa tranzicije. Martinović je zaključio kako izjave treba odvojiti od djela te izbjeći nepotrebno politikanstvo do kojeg dolazi u pojedinim incidentima.

Đurđica Klancir je istaknula kako govor mržnje možemo definirati kao napad na one koji su slabiji ili manjinske skupine što je nedopustivo i suspektno. Klancir je izjavila kako bi mediji, novinari, karikaturisti i umjetnici trebali moći kritizirati i ironizirati one koji su na vlasti što je i poželjno za zdravlje društva. Klancir je izjavila kako u ne možemo usporediti karikature Milorada Pupovca s karikaturama predsjednika Tuđmana hrvatskim medijima s obzirom na poziciju moći koju je predsjednik Tuđman obnašao. Postali smo društvo nejednakih mogućnosti po pitanju zapošljavanja zbog nepotizma te podjele privatnog i javnog sektora. Prema Klancir, kroz 30 godina je stvorena mreža koju održava sustav dramatične nejednakosti, dok s druge strane imamo ljude koji povremeno manje ili više uspješno protestiraju protiv navedene mreže. Klancir je zaključila kako mediji moraju poštivati temeljne uzuse profesije, a komentirajući novi prijedlog Zakona o elektroničkim medijima je kazala kako su komentari na portalima i stanje u medijima samo pokazatelj društvenih procesa.

 

Snimka online okruglog stola “Iz društvenih podjela u društvo podjele dostupna je na našim društvenim mrežama putem Facebook stranice i putem YouTube kanala.

 

Ovom prilikom najavljujemo Donatorsku večer koja će se održati u petak, 4.12. 2020., s početkom u 20:00 sati. Donatorska večer je ujedno i posljednji događaj 8. Tjedna SSMH u čijem sklopu ćete se moći upoznati s našim brojnim aktivnostima i projektima kroz 2020. godinu, ali i planovima koje imamo za 2021. godinu. Također, Donatorska večer je prilika za osvajanje brojnih nagrada u sklopu tombole, za sudjelovanje u kvizu te za opuštanje uz glazbenu točku. Proglasit ćemo i najboljeg volontera, mladog poduzetnika i ambasadora za ljudska prava u 2020. godini.

 

Za prijavu na Donatorskoj večeri, sudjelovanje u izvlačenju tombola i osvajanje vrijednih nagrada potrebno se prijaviti putem prijavnog obrasca na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/Kjx3JYpEAsasp6pv5.



Mimladi.hr

Uključi se u rad portala mimladi.hr! Piši o aktualnim zbivanjima u kulturi, poduzetništvu i politici. Raspravljaj o
filozofskim postulatima i pitanjima od javnog interesa. Potiči odlučnost među mladima i pomozi stvarati generacije koje su obrazovane o svijetu oko sebe.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje