Klara Šimunović: Shvatila sam da se moram maknuti iz sustava da bih uživala u tome što radim

Nasmijana, otvorena, druželjubiva i puna pozitive- Klara Šimunović, poduzetnica koja ne čeka prilike već ih stvara. Dok većina ljudi čeka napredovanje po hijerarhiji, ona je tražila ono u znanju i vještinama, a kada to nije dobila u sustavu, otvorila je svoj paušalni obrt. Donosimo vam još jednu priču kojoj ćete se, vjerujemo, vraćati, ne samo jer je motivirajuća već i zbog toga što će vas podsjetiti da će sve biti onako kako vi napravite i posložite.

Klara Šimunović u životu je prvo počela s politologijom, a nakon toga završila je u kreativnoj industriji radeći u marketingu, oglašavanju, na različitim događajima, PR-u, kao copywriter, a onda je shvatila da korporacije nisu za nju. Kao osoba uvijek puna ideja, vidjela je da u korporativnom okruženju njene ideje ne postižu dovoljnu vidljivost u moru standardiziranih poruka.

Imala sam osjećaj da sam naučila sve u smislu praktičnog rada, od evenata do PR-a, zatvorila sam krug i vidjela sam da za mene nema tu prostora za napredak u smislu novih znanja. Smetali su me poslovni procesi koji ne vode računa o tome da svi budu zadovoljni, nego se baziraju na tome da ja dobijem ono što tražim, a zapravo način na koji se to desi nije važan. Osjećala sam se kao da tom sustavu ne pripadam. Htjela sam raditi stvari na svoj način jer sam osjećala zbog sebe potrebu da to napravim, ali i jer sam vidjela potrebu za time na tržištu. - govori nam Klara

Specijalizirala se za umjetničke intervencije u biznisu, a o odnosu biznisa i kulture danas ima puno toga za reći. Sve je počelo s idejama koje su joj dolazile, a bile su povezane s kulturom te je shvatila da je biznis ono najbolje uzeo iz kulture pa tako imamo reklame koje sadrže poruke  koje dolaze iz kulture. No, objašnjava nam kako kultura nije ništa uzela iz biznisa, taj svijet je dosta neuređen, dosta je ležeran i slobodnjački ali ima puno potencijala za napredak u smislu konstruktivnih organizacijskih mehanizama.

Tijekom 2017. godine započela sam dvogodišnje obrazovanje za rad s mladima u kulturi u Novom Sadu i Anconi i kroz Erazmus + se specijalizirala za medijatora u umjetničkim intervencijama u biznisu. To je spoj mog postojećeg iskustva i interesa usmjerenog k tome da umjetnici dobiju prepoznatljivost i plaću za svoj rad a korporacije dobiju priliku da nadiđu deklarativne umjetničke suradnje u rješavanju poslovnih izazova. Ono što pokušavam jest kroz procesno orijentiran rad uz pomoć umjetnika i njihovih intervencija riješiti neki poslovni problem, ne mora biti marketinški, može biti bilo koji drugi problem. Ali doista kultura ima odgovor na sve jer ona i proizlazi kao reakcija na nešto što nas uznemirava. Shvatila sam da se moram maknuti iz sustava da bih uživala u tome što radim i krajem 2017. sam otvorila svoj paušalni obrt- Linea BOLD. - kaže Klara

Klara je najviše suradnji imala izvan Hrvatske, a ponajviše je surađivala s kolegama iz Srbije te je svjesna da kod nas ono što ona radi nije toliko prepoznato, a i sama priznaje kako često ima osjećaj da sama mora mijenjati cijelu industriju s obzirom na to da je jedina specijalizirana agencija na tržištu.

Umjetnik kada je u svojoj zoni komfora, kada radi nešto u čemu je stvarno dobar onda će i rezultati njegovog  rada biti izvanredni kao i poslovni rezultati. S obzirom na to da imam iskustvo u korporacijama vidim sebe kao iskusnog medijatora koji stoji između korporacija i umjetnika, a sve s ciljem pomoći i jednima i drugima. Smatram da je važno da sve oblike umjetnosti podjednako integriramo u korporativni svijet, da granice ne budu rigidne kako bismo dobili lakšu suradnju i promijenili svijest korporacija tako da troše svoje budžete mudrije, odgovornije i kvalitetnije. Potencijal svog posla vidim u tehnološkim i financijskim  kompanijama koje su hladne i treba im emocija da bi prenijeli svoje korporativne vrijednosti i približili ih korisnicima. Kultura s druge strane obiluje emocijama. – priča Klara

A zanimalo nas je i po čemu se Klara razlikuje od marketinških agencija, osim po tome što iz drukčije perspektive pristupaju nekom problemu:

Mislim da je ključ u tome da slušaš, da ja slušam potrebe klijenta jer razmjenom ideja širimo cijeli kontekst, ali kada nađemo zajedničku podlogu onda naš cijeli proces i komunikacija daju bolje rezultate. Bitni su detalji koji kreiraju kontekst iz kojega proizlazi koncept, nekad je to street art, nekada je to performans, nekada je šok i provokacija, različiti su kanali i mediji. Važno je da se ljudima prenese i ugođaj i poruka kako bi se mogli povezati s problematikom. Mislim da je to ono što razlikuje kulturni projekt od klasičnog marketinga. Upravo je pristup taj koji je ključan. Kao mlada poduzetnica imam veliku posvećenost projektima, znam odgovoriti na vrijednosti branda i prilagoditi se budžetski  tako da zapravo kada izoliraš projekt i doradiš ga s nekim sa strane on će dobiti puno veću vidljivost neku kada ga odrađuješ kao dio neke kampanje!

Osim toga, Klara dodaje i da ljudi u agencijama imaju strašno puno posla gdje se valorizira vrijeme, a kampanje se vrlo često rade preko noći pa kada osoba mora biti kreativna prijedlozi su šablonski radi radnog vremena gdje možda nemaju vremena otići na izložbu i sl.

Kultura je etiketirana različitim obrascima te se očekuje da slika, recimo bude u galeriji, ono što treba je privući publiku, naravno da uspjeh nekog projekta u kulturi se ne može mjeriti novcem kojeg taj projekt zaradi niti brojem ljudi koji pogleda neki film. Ono što kultura mora prihvatiti jest da se mora formirati na neki način te nastojim izvlačiti kulturu iz galerija i dovoditi ju pred ljude. Jako je teško promijeniti navike publike. Trebalo bi i kulturu stavljati na neke manje konvencionalne lokacije i stavljati u otvorene prostore koji će privući neočekivanu pozornost prolaznika i ako je poruka dovoljno jasna i jaka onda ona može promijeniti stav o kulturi. - govori Klara

Jedan od dosadašnjih projekata koji je radila je i Eco Throne- društveno inovacijski projekt koji se bavi rješavanjem plastičnog otpada, radi se o samokompostirajućem toaletu koji ide na Jadranske plaže gdje nema infrastrukture, a smeće dolazi iz mora. Postavili smo toalet i svlačionicu koju slučajni prolaznik može koristiti samo ako ubaci plastiku u za to predviđenu posudu i tada mu se otvaraju vrata, i doslovno, ali i u prenesenom značenju, samo nužda mijenja navike korisnika. Osim toga, jedan od projekata je i Grijalica, gdje je Klara uz još 4 prijateljice u četiri nezavisne galerije tijekom 18 dana adventa okupila preko 40 umjetnika i obrtnika, rukotvoraca, a i same su se iznenadile podrškom koja je uslijedila tijekom razvikanog Adventa s kućicama.

Klara se uz svoj poduzetnički posao brusi i kao konceptualna umjetnica te je sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Potkraj 2018. bila sudionica je Oktobarskog salona što je najveći biennale moderne umjetnosti u Beogradu gdje je sudjelovala u instalaciji „Arising“ Yoko Ono posvećen stradanjima žrtava obiteljskog nasilja. Od samoiniciranih projekata važno je napomenuti kolaborativnu radionicu i izložbu Bratoljub čija je glavna ideja bila da kreativnost oslobađa, a inteligencija ograničava uz igru riječima. Bratoljub ima i međunarodnu komponentu te će nakon premijere zagrebačkoj publici biti predstavljen i izložbom u Beogradu, u Uličnoj galeriji 08. studenog 2019., a u Srbiji će predstaviti i redove Ivice Ivčevića, nezavisnog hrvatskog fotografa i galeriste koji i sam podržava brojne hrvatske umjetnike kroz svoju galeriju i bar Botaničar.

Ono što Klara posebno naglašava jest to što se okrenula mladima:

U zemlji gdje se ne vjeruje u sustav treba dati priliku mladima, shvatila sam da u Hrvatskoj stasaju neke nove generacije, mladi koji mogu puno mene naučiti ali i ja njima dati, takvi ljudi su mi vratili vjeru u život i drže me tu i čine me snažnom, ako oni imaju nade u njih treba ulagati.

A kako bi i ona pomogla mladima, osim svega navedenoga čime se bavi, Klara je već bila mentorica mladim ljudima, piše i poslovne planove za samozapošljavanje gdje mladima izlazi u susret kako bi realizirali svoje ideje.

Poduzetništvo je nešto što imaš ili nemaš, a nećeš moći saznati je li imaš ili nemaš ako ne pokušaš, danas je lako pokušati i gotovo nema poslovnog rizika tako velikog jer su sagledivi uz poticaje, stvar je pokušaja i pogreške. Moraju vjerovati sebi, imati povjerenja u sebe. Strpljenje, vjeruj u sebe i bit će sve dobro. Treba se izložiti i imati povjerenja u sebe jer jednom kada dođeš na svoje to je takav osjećaj zadovoljstva koji ti nikakav osjećaj u životu ne može dati i zato mislim da poduzetništvo treba probati. - za kraj je poručila Klara