Rasprave o transhumanizmu na trećem danu 7. Tjedna SSMH

| 3 min | 28.11.2019

U sklopu 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je okrugli stol Transhumanizam - sloboda bez odgovornosti? u srijedu 27. 11. 2019. godine s početkom u 18 sati na kojem su stručnjaci iz tehničkog i humanističkog područja govorili o izazovima ubrzanog tehnološkog razvoja po slobodu i dostojanstvo čovjeka.

Govornici okruglog stola bili su:
Krešimir Mišak, mag.nov., Hrvatska radiotelevizija
dr. sc. Odilon Singbo, Hrvatsko katoličko sveučilište
dr. sc. Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje
 

Krešimir Mišak je istaknuo kako je potrebno razlikovati organski transhumanizam, u kojem čovjek želi nadići svoja ograničenja, od suvremenog transhumanizma koji teži ka besmrtnosti, nudi kopiju stvarnog svijeta i najdubljih čovjekovih težnji te vodi u kolektivističko uređenje društva koje zanemaruje važnost čovjekove individualnosti. Ipak, smatra kako ključno pitanje nije hoće li čovjek nadići čovjeka, već hoće li biti sretan. Naglašava kako ljudi imaju vlastite zadatosti za sreću te kao bitnu komponentu ističe težnju prema povezanosti s drugim ljudima koja se ostvaruje u međusobnom doticaju, kroz doživljaj, a ne kroz informatički sadržaj koji je tipičan za stvaranje lažne povezanosti unutar transhumanističkog pokreta.

Odilon Singbo je poručio kako je tehnologija u službi čovjeka dobra, ali je istaknuo kako problem nastaje kad se prednost daje tehnološkom napretku u odnosu na dostojanstvo čovjeka.
Pritom je transhumanizam okarakterizirao kao pokret koji nastoji eutanazirati smrt kako bi zadovoljio čežnju za besmrtnošću. Smatra kako živjeti ljudskim životom znači doživjeti sebe kao smrtnika te da smrt nije jedina tragedija koja pogađa čovjeka, već da su prestanak poštivanja čovjeka i gubitak smisla veće životne tragedije koje se sprječavaju prihvaćanjem misterija smrti jer, kako zaključuje, tamo gdje se ne umire, tamo se ni ne živi.

Bojan Jerbić predstavio je područje robotike kroz najnovija dostignuća koja se koriste za poboljšanje čovjekova života i zdravlja, a robotiku je opisao kao svijet u kojem se digitalna i fizička tehnologija spajaju. Smatra da moramo biti sposobni razvijati robote koji razumiju i nas i našu okolinu ako želimo da rade s nama. Osvrnuo se i na pitanje umjetne inteligencije za koju smatra da ju nije potrebno mistificirati te je objasnio da se radi o nizu algoritama koje programiraju stručnjaci. Iako umjetna inteligencija može bolje od nas vizualno percipirati neki objekt, to se opažanje događa izvan konteksta, stoga ona o tome ne može razmišljati te ne može ispravno i cjelovito razumjeti.

Govornici su se složili kako zasad ne postoje roboti koji mogu razmišljati i koji imaju svijest, te da ne treba tražiti od nove tehnologije paralelizam s ljudima. S obzirom na to da tehnologija nije vanjska sila, već nešto što mi stvaramo, opravdan je i potreban oprez u korištenju tako moćnog alata kao što je umjetna inteligencija kako ne bi došlo do zloupotreba nauštrb ljudskog dostojanstva i ljudske slobode. Zaključeno je da je stalni napredak realnost suvremenog društva, ali da se taj napredak nikada ne smije okrenuti protiv čovjeka.

Tjedan SSMH nastavljamo danas, u četvrtak, 28. 11. u 18 sati, okruglim stolom Održivost ekoloških frustracija na kojem će Vladimir Paar, Branko Grisogono, Ante Bagarić i Lidija Srnec prikazati trendove ekoloških promjena u Hrvatskoj i analizirati fenomen mlade Grete Thunberg, aktivistice koju mnogi zovu ikonom generacije. Okrugli stol održat će se u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14.