Je li besplatan rad mladih vizija Vlade za predsjedanje EU-om?

| 2 min | 13.03.2019

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu) trenutno na web stranicama Sveučilišta regrutira studente završnih godina kako bi pomogli u organizaciji predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a koje će se održati u prvoj polovici 2020. godine.

Ništa u tome ne bi bilo problematično da nije riječ o volontiranju, tj. o besplatnom radu koji se očekuje od časnika za vezu!

Navodi se da se od kandidata, između ostalog, očekuje: "sposobnost podnošenja većih opterećenja poslom, fleksibilnost i spremnost na angažman (intenzivno radno vrijeme!)". Navodno bi to bila vrijedna crtica u životopisima mladih koji se tek spremaju za izlazak na tržište rada. Sve bi se velikodušno honoriralo: "Tajništvo Predsjedanja će Vam isplatiti iznos za pokrivanje polugodišnjih troškova prijevoza. Prehrana je osigurana u konferencijskim i drugim prostorima." Riječ je o iznosu od točno 600 kn. Cijena mjesečnog ZET-ovog pokaza za studente u Zagrebu iznosi 100 kuna.

Ali to nije sve! Naglašavaju da će kandidat od svega možda imati i dodatne koristi jer: „Bit ćete na mjestu događanja, bit ćete u prilici upoznati političku elitu današnje Europe.“ Kakva privilegija! Napori koje Vlada poduzima kako bi zadržala mlade u Hrvatskoj su uistinu zadivljujući... Nudi im besplatan prekarni rad za europske političare i diplomate, a uz to im servira samo nadu kako će im takva poznanstva možda biti i od koristi.

"...bi li oni koji su donijeli ovakve odluke pristali na kraju svojih studija, odnosno na početku karijera pola godine raditi besplatno „intenzivno radno vrijeme“, a sve radi debljanja životopisa?"

Zar su ovakve ponude primjer kako se treba odnositi država i njezine institucije prema radu mladih? Ako predsjednik Vlade, kao i njegovi ministri, uporno ponavljaju kako rade na demografskoj obnovi i ulažu sve snage da se zaustavi iseljavanje mladih, onda moraju osobama koje će raditi posao časnika za vezu tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom osigurati poštenu naknadu za posao, a ne se oslanjati na njihovu dobru volju i volontiranje. Smijemo se pitati bi li oni koji su donijeli ovakve odluke pristali na kraju svojih studija, odnosno na početku karijera pola godine raditi besplatno „intenzivno radno vrijeme“, a sve radi debljanja životopisa?

U prosincu 2018. Vlada se pohvalila kako je minimalna studentska satnica za 2019. godinu podignuta za čitave 2 kune te da sada iznosi 23,44 kune neto. Otprilike u isto vrijeme iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova dolazi procjena da će ukupni trošak predsjedanja Vijećem EU-a za Hrvatsku biti oko 70 milijuna eura. Očito je baš studentski rad ispao stavka na kojoj bi se taj proračun slomio pa je odlučeno da će organizacija najvažnijeg državnog diplomatskog događaja u hrvatskoj povijesti biti izvedena na bazi čistog domoljublja, barem kada se tiče mladih, jer oni mogu raditi i za tapšanje po ramenu.

"Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga i jer se time vrijeđa njihova inteligencija."

Podcjenjujuće je i duboko degradirajuće da se mlade intelektualce pokušava instrumentalizirati kako bi se na njihovim leđima ostavila dobra slika o Hrvatskoj kao ravnopravnoj članici Europske unije. Ona to nije jer se, između ostalog, njene ugrožene mlade generacije tretiraju kao građani drugog reda i jer se njihove potrebe zanemaruju. Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga i jer se time vrijeđa njihova inteligencija.

Kad su mladi suočeni s tolikim ponudama poslova gdje se u drugim državama Europske unije vrednuje obrazovanje i rad svake osobe na način da im se osiguravaju uvjeti rada koji omogućuju znatno bolji životni standard, onda se i od hrvatskih institucija u ovakvim prigodama može očekivati ponuda koja predstavlja pravi posao, a ne mrvice i ostatke s konferencijskih stolova za kojima sjede „političke elite današnje Europe“. Prilike da se u intenzivnom radnom vremenu volontira za 100 kn, tj. mjesečni pokaz, definitivno nisu poticaj za rast nade kako se stvari mijenjaju na bolje.

 

Pročitaj više:

Prijavi se na projekt Kompas i usmjeri svoju budućnost

Svjetski savez mladih Hrvatska u suradnji s partnerskim organizacijama Carpe Diem Karlovac, Impress Daruvar, SplitMisli, ESN Dubrovnik, MiSiJa i OU Podum provodi projekt “Kompas – usmjeri budućnost u svojoj zajednici”. Pokrenut je s ciljem podizanja svijesti o mjerama, pravima i poticajima  za samozapošljavanje i zapošljavanje mladih kao i osnaživanje mladih na zagovaranje u svojoj lokalnoj zajednici poboljšanja uvjeta i procesa zapošljavanja mladih te oblikovanja prijedloga smjernica za novu Strategiju o samozapošljavanju i zapošljavanju mladih.

Prijavi se na Human Rights Slam

U organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska četvrtu godinu zaredom održat će se Human Rights Slam (HRS) - projekt namijenjen edukaciji i promociji ljudskih prava. Krovne teme ovogodišnjeg izdanja su pravo na život, reproduktivna prava i priziv savjesti.Mladi između 18 i 30 godina imaju priliku učiti o ovim aktualnim temama na dvodnevnoj edukaciji koja će se održati 25. i 26. listopada 2019. godine u Zagrebu, a bit će koncipirana kao kombinacija predavanja, interaktivnih radionica i debata sudionika. 

Otočac: Tvoja budućnost - tvoja odgovornost

Konferencija "Tvoja budućnost - tvoja odgovornost" koja se održala u Otočcu od 11. do 13. listopada 2019. okupila je mlade iz sedam županija: Brodsko - posavska, Bjelovarsko - bilogorska, Karlovačka, Ličko - senjska, Dubrovačka, Splitsko - dalmatinska i Grad Zagreb. U sklopu konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja o stavovima mladih o zapošljavanju i samozapošljavanju koje je provedeno u svibnju ove godine. Također, teme o kojima je bilo govora su europske i nacionalne politike mladih, društveno poduzetništvo, mjere aktivne politike zapošljavanja i medijski trening. U nastavku navodimo rezultate istraživanja predstavljenje na konferenciji.

(Po)gledaj u sebe, (po)gledaj oko sebe!

U prosincu 2015. krenula sam na jednu edukaciju za koju nisam ni slutila koliko će mi srcu dragih trenutaka donijeti u budućnosti i za koju, zaista nije fraza, nisam ni sanjala koliko će toga promijeniti u našem društvu u naredne četiri godine. Bila je to edukacija za projekt kojim bismo mi, studenti medicine, promicali brigu o mentalnom zdravlju među srednjoškolcima kroz interaktivne radionice. Kako se o mentalnom zdravlju nije govorilo mnogo, a kada se govorilo često je to bilo ispod glasa, prepoznala sam kako je osvješćivanje zajednice te pružanje primjera i podrške drugim mladima velik zadatak za našu generaciju. Poslovica kaže da dan kada zasadiš sjeme nije dan kada ubireš plodove, što je prilično jasno, no, nije uvijek lako čekati na prve plodove. Srećom, ili poštenije je reći entuzijazmom uključenih, ideja koja je postojala vrlo je brzo ugledala svjetlost dana i krenula nezaustavljivo rasti.

Subvencionirani stambeni krediti- mjera za ostanak mladih u Hrvatskoj?

Vlada Republike Hrvatske, preciznije Ministarstvo graditeljstva  i prostornog uređenja najavilo je novi poziv mladima za subvencioniranje stambenih kredita koji će biti otvoren 10. rujna 2019. godine.  Ova mjera uvedena je 2017. kao jedna od demografskih mjera Vlade, a koja mladima pomaže riješiti stambeno pitanje plaćanjem dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.Subvencija se produžuje za dodatne dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a posljednjim izmjenama zakona omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu.

Imate ideju koju biste htjeli realizirati, a ne znate kako?

U ovom članku saznajte kako koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja i pokrenite svoj posao u Hrvatskoj. Među mjerama aktivne politike zapošljavanja nalaze se razne mjere i potpore, od SOR-a i pripravništva, pa do potpore samozapošljavanja.Ako želite pokrenuti vlastiti posao, imate ideju, ali ne znate kako onda je ovo članak za vas. Naime, potpore za samozapošljavanje dodjeljuju se nezaposlenim osobama, koje se odluče na pokretanje vlastitog posla, a prijavljene su u evidenciju Zavoda.