Je li besplatan rad mladih vizija Vlade za predsjedanje EU-om?

| 2 min | 13.03.2019

Poduzetništvo
WYA
O politici

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu) trenutno na web stranicama Sveučilišta regrutira studente završnih godina kako bi pomogli u organizaciji predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a koje će se održati u prvoj polovici 2020. godine.

Ništa u tome ne bi bilo problematično da nije riječ o volontiranju, tj. o besplatnom radu koji se očekuje od časnika za vezu!

Navodi se da se od kandidata, između ostalog, očekuje: "sposobnost podnošenja većih opterećenja poslom, fleksibilnost i spremnost na angažman (intenzivno radno vrijeme!)". Navodno bi to bila vrijedna crtica u životopisima mladih koji se tek spremaju za izlazak na tržište rada. Sve bi se velikodušno honoriralo: "Tajništvo Predsjedanja će Vam isplatiti iznos za pokrivanje polugodišnjih troškova prijevoza. Prehrana je osigurana u konferencijskim i drugim prostorima." Riječ je o iznosu od točno 600 kn. Cijena mjesečnog ZET-ovog pokaza za studente u Zagrebu iznosi 100 kuna.

Ali to nije sve! Naglašavaju da će kandidat od svega možda imati i dodatne koristi jer: „Bit ćete na mjestu događanja, bit ćete u prilici upoznati političku elitu današnje Europe.“ Kakva privilegija! Napori koje Vlada poduzima kako bi zadržala mlade u Hrvatskoj su uistinu zadivljujući... Nudi im besplatan prekarni rad za europske političare i diplomate, a uz to im servira samo nadu kako će im takva poznanstva možda biti i od koristi.

"...bi li oni koji su donijeli ovakve odluke pristali na kraju svojih studija, odnosno na početku karijera pola godine raditi besplatno „intenzivno radno vrijeme“, a sve radi debljanja životopisa?"

Zar su ovakve ponude primjer kako se treba odnositi država i njezine institucije prema radu mladih? Ako predsjednik Vlade, kao i njegovi ministri, uporno ponavljaju kako rade na demografskoj obnovi i ulažu sve snage da se zaustavi iseljavanje mladih, onda moraju osobama koje će raditi posao časnika za vezu tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom osigurati poštenu naknadu za posao, a ne se oslanjati na njihovu dobru volju i volontiranje. Smijemo se pitati bi li oni koji su donijeli ovakve odluke pristali na kraju svojih studija, odnosno na početku karijera pola godine raditi besplatno „intenzivno radno vrijeme“, a sve radi debljanja životopisa?

U prosincu 2018. Vlada se pohvalila kako je minimalna studentska satnica za 2019. godinu podignuta za čitave 2 kune te da sada iznosi 23,44 kune neto. Otprilike u isto vrijeme iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova dolazi procjena da će ukupni trošak predsjedanja Vijećem EU-a za Hrvatsku biti oko 70 milijuna eura. Očito je baš studentski rad ispao stavka na kojoj bi se taj proračun slomio pa je odlučeno da će organizacija najvažnijeg državnog diplomatskog događaja u hrvatskoj povijesti biti izvedena na bazi čistog domoljublja, barem kada se tiče mladih, jer oni mogu raditi i za tapšanje po ramenu.

"Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga i jer se time vrijeđa njihova inteligencija."

Podcjenjujuće je i duboko degradirajuće da se mlade intelektualce pokušava instrumentalizirati kako bi se na njihovim leđima ostavila dobra slika o Hrvatskoj kao ravnopravnoj članici Europske unije. Ona to nije jer se, između ostalog, njene ugrožene mlade generacije tretiraju kao građani drugog reda i jer se njihove potrebe zanemaruju. Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga i jer se time vrijeđa njihova inteligencija.

Kad su mladi suočeni s tolikim ponudama poslova gdje se u drugim državama Europske unije vrednuje obrazovanje i rad svake osobe na način da im se osiguravaju uvjeti rada koji omogućuju znatno bolji životni standard, onda se i od hrvatskih institucija u ovakvim prigodama može očekivati ponuda koja predstavlja pravi posao, a ne mrvice i ostatke s konferencijskih stolova za kojima sjede „političke elite današnje Europe“. Prilike da se u intenzivnom radnom vremenu volontira za 100 kn, tj. mjesečni pokaz, definitivno nisu poticaj za rast nade kako se stvari mijenjaju na bolje.

 


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Poduzetništvo