Hrvatska godinama živi od turizma, što možemo očekivati ove godine?

Filip Fišić | 2 min | 26.05.2020

Poduzetništvo
Kolumne
O politici

Pitate li se zašto je MMF u svojoj procjeni naveo Hrvatsku kao zemlju koja će imati najveći pad BDP-a u Europskoj uniji? Brojni ekonomisti godinama su upozoravali kako je udio turizma u BDP-u Hrvatske prevelik i kako se u tome kriju mnoge opasnosti. Hrvatska je planirala u 2020. godini uprihoditi od stranih gostiju gotovo 12 milijardi eura što čini 20% BDP-a. Time pripadamo samom vrhu Europske unije. Primjerice, Njemačka ima udio turizma u BDP-u 1,1%, UK 1,6%, Francuska 1,9%, Italija 2,2%, Španjolska 4,7%.

Kada biste vodili neku firmu, jasno da vam ne bi bilo u interesu imati jednog velikog kupca koji ovisi o jako puno čimbenika i dovoljno je da se samo jedan od njih poremeti i taj kupac može vam otkazati narudžbe za čitavu godinu ili čak više njih. Isto tako, brojni su faktori koji mogu poremetiti prihode turizma, zato bi država trebala osigurati razne izvore prihoda. Prihodi od turizma nisu nešto nepoželjno, oni mogu biti odlična odskočna daska, ali nikako glavni udio BDP-a. Prihodi turizma trebali bi biti generatori ostalih djelatnosti – proizvodnje, poljoprivrede, energetike… Tek tada mogli bismo uspješno smanjiti regionalne nejednakosti koje su u Hrvatskoj ogromne. Posljedično, došlo bi do rasta BDP-a i osjetnog povećanja plaća za veći broj građana.

Na jednom prošlogodišnjem seminaru o turizmu, turistički savjetnik Siniša Topalović iznio je analizu i konstataciju – “… da su porezi koji oporezuju turizam i pogotovo iznajmljivanje apsolutno neusklađeni s ciljevima razvoja društva i turizma". Jedna usporedba je izrazito indikativna - ako netko ima 20 kreveta koji se iznajmljuju, godišnje će platiti 6000 kuna poreza, dok ako radite u Zagrebu i imate prosječnu neto plaću, mjesečno ćete platiti oko 4500 kuna poreza. Takva situacija jednostavno ne omogućava zdrav razvoj društva. Zašto raditi ako je lakše iznajmljivati?”

Ovdje dolazimo do srži problema, ni jedna hrvatska vlada nije se do sada ozbiljnije pozabavila ovim problemom, nego ga je jednostavno gurala pod tepih pa dok ide, ide.

Zamislite kolika je potreba jednog turističkog grada samo za prehrambenim namirnicama. Upravo je to onaj dio gdje bi turistička aktivnost trebala generirati i potaknuti dodatnu proizvodnju. U idealnom scenariju ne bismo zarađivali samo kroz noćenja turista, nego bi od njihove potrošnje zarađivale druge grane. Nije li žalosno da većina tih namirnica dolazi iz uvoza, a mogla bi dolaziti kroz naše OPG-ove i domaću proizvodnju čime bismo potaknuli smanjenje regionalne nejednakosti.



FOTO: Flickr




Apsurd je da smo zadnjih godina podijelili milijarde kuna poticaja za poljoprivredu, a proizvodnja je iz godine u godinu sve niža. Trebamo li se s razlogom zapitati odlaze li ti novci raznim kriminalnim i interesnim skupinama ili malom čovjeku spremnom širiti vlastitu proizvodnju. Jednom kada se resursi usmjere u neku djelatnost, nemoguće je preko noći dovesti do promjena. Nažalost, to će biti vidljivo ovog ljeta kada će mnogi ljudski resursi ostati neuposleni, a neće se moći odmah upregnuti u neki drugi sektor.

Neizvjesni su mjeseci pred nama, dok čekamo koliko ćemo ove godine uprihoditi od turizma dolaze nam i parlamentarni izbori. Vlada će uskoro postati tehnička i neće se moći dodatno zaduživati što znači da neće imati novaca za produženje mjere očuvanja radnih mjesta. Nakon izbora vjerojatno nam slijede pregovori oko sastavljanja nove vlade, jer malo je vjerojatno da će neka od opcija imati dovoljno mandata da sama sastavi vladu. Nova vlast morat će provesti drastične rezove i reforme jer osim velikog novca koji je izdvojen za pomoć poduzetnicima i očuvanje radnih mjesta (preko 30 milijardi kuna, samo za osjećaj godišnji proračun Hrvatske iznosi oko 147 milijardi kuna), preostaje tek vidjeti koliko ćemo uprihoditi manje od očekivanog nakon turističke sezone.

Možemo se samo nadati da će se nakon ove godine krenuti u planski razvoj Hrvatske te da ćemo veliki broj turista i noćenja iskoristiti za ubrzani razvoj ostalih gospodarskih grana.

 

Filip Fišić

Student diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Najviše ga zanima razvoj novih algoritama i aplikacija. Uz STEM područje, voli učiti o ekonomiji, a prati novosti i zbivanja u politici i gospodarstvu. Zagovornik je ostanka mladih u Hrvatskoj. Filip je također i nogometni sudac, a osim nogometa s gotovo istom strašću prati i uživa u tenisu. Slobodno vrijeme voli provoditi u prirodi s prijateljima, a u zimskim danima vrijeme krati dobrom serijom ili kvalitetnom knjigom. 

Pročitaj više:

Započeo Probni popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021.

Saznajte najbitnije informacije o početku Probnog popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. koji prethodi samom Popisu 2021. i koja je njegova uloga za društvo.

Disruptivni poslovni modeli i njihovi policy problemi

Pojavom novih tehnologija na tržište nadiru i tzv. disruptivni poslovni modeli. Zašto su disruptivni i s kakvim se regulatornim problemima suočavaju? Saznajte u članku.

Očekivanja ubijaju

„Kada imaš očekivanja, pripremi se na razočaranje.“ – Ryan Reynolds

Prilike za mlade u EU - prvi dio

Što članstvo Hrvatske u Europskoj uniji znači za mlade i kakve mogućnosti im otvara? Doznajte u članku! 

Ovaj tjedan u bioetici: 22. 2. 2021. - 28. 2. 2021.

Saznajte više o prvom slučaju eutanazije u Peruu, povećanju medicinski potpomognutih samoubojstava u Švicarskoj te novoj aplikaciji za otkrivanje boli u bolnicama. Također, donosimo i vijesti o uzgoju organoida mozga u laboratoriju te o curenju podataka o zdravlju gotovo 500 000 pacijenata u Francuskoj.

Pero ® – tvrtka koja se bavi proizvodnjom sredstava za čišćenje bez otrovnih kemikalija

pero® je baš za vas ako ste već umorni od sredstava za čišćenje koje imaju štetne sastojke i želite prijeći na proizvode koji neće štetiti vama, vašoj obitelji i prirodi. Više o samome brendu, njihovim proizvodima i o tome kako je sve krenulo, saznajte u nastavku članka. 


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Poduzetništvo