Dnevnik zahvalnosti- kvalitetan put za osobni razvoj!

Karlo Seke | 3 min | 06.09.2020

Prilike za mlade
Aktivni građanin
Priče o uspjehu
Knjige

Sara Peranić, dugogodišnja volonterka i diplomirana socijalna pedagogica, "lice" je koje stoji iza dva zanimljiva projekta. Sluša-Lica je blog posvećen temama iz mentalnog zdravlja, poboljšanja partnerskih odnosa i općenito rada na sebi. Drugi projekt, financiran kao Projekt solidarnosti iz Europskih snaga solidarnosti, Dnevnik zahvalnosti,  koristan je "alat" za poticanje osobnog razvoja. O svrsi dnevnika, mentalnom zdravlju mladih i može li se danas živjeti autentično, samo su neke od tema koje vas čekaju u nastavku.


Kako ste došli na ideju Dnevnika Zahvalnosti i koja se motivacija nalazi iza njegovog pokretanja?


O važnosti i korisnosti prakticiranja zahvalnosti danas postoji velik broj istraživanja i znanstvenih članaka. Budući da živimo u eri društvenih mreža gdje se ljudi bili toga svjesni ili ne uspoređuju s drugima, usmjeravajući se na sve što nemaju, činilo mi se vrlo važnim proširiti poruku o važnosti usmjeravanja na sve što imamo. Navika je vrlo lako primjenjiva jer traje svega nekoliko minuta dnevno pa se uklapa u svaki raspored. Rekla bih da danas puno toga podrazumijevamo i da smo skloni kritici. Vrlo je malo toga što nas podsjeća na prave vrijednosti, a mnogo toga što nas fokusira na izgled, zaradu i status. U takvom okruženju zaista nije teško podleći negativnom načinu razmišljanja, ma da želim naglasiti da to ne mora nužno biti tako i da je opet sve na pojedincu. Stoga je ovaj Dnevnik svojevrstan alat pojedincu koji želi živjeti sretnije i zadovoljnije. Dnevnik ne mijenja okolnosti u kojima živite, ali dugoročno uz njega možete naučiti kako mijenjati pogled na život i time svoju realnost učiniti ljepšom.
 
Od čega se sastoji Dnevnik Zahvalnosti?

Dnevnik je koncipiran na 50 stranica, od čega samo pisanje zahvalnosti traje 21 dan, a ostalo su tekstovi za osobni razvoj te razne druge popratne vježbe koje se dotiču i rada na sebi, naših odnosa,  emocionalne pismenosti, itd.

Koja je svrha Dnevnika Zahvalnosti? Reagiraju li mladi pozitivno ili negativno na sadržaj koji je usmjeren na osobni razvoj?
Svrha Dnevnika je fokusirati osobu na traženje pozitivnih strana u danu čime se dugoročno postiže pozitivan način razmišljanja i zahvalnost na svemu što imamo, umjesto žaljenja za onime što nemamo.
 
FOTO: Osobna arhiva Sara Peranić

Internet doba omogućilo je mnogima da se stave u ulogu motivacijskih govornika, da šire svoje misli preko podcastova i da utječu na mlade, kako se Vaš projekt razlikuje od ostalih?

Da, danas se na društvenim mrežama nalazi mnogo sadržaja i ponekad je teško razaznati "čija priča drži vodu, a čija ne". Osobno pratim nekoliko podcasta raznih terapeuta, no svakog od njih sam prvo istražila, čitala o njihovoj naobrazbi i td. 
Naš se projekt razlikuje na način da ne nudi rješenja ili savjete što i kako treba raditi, već nudi jednu drugu perspektivu koja omogućava mladima da rade na sebi usmjeravajući se na pozitivno.Tko u tome pronađe korist za sebe može značajno napredovati u osobnom razvoju.

Što mladi mogu pronaći na vašem blogu Sluša-Lica?

Sluša-Lica je platforma za rad na sebi. Kroz razne tekstove na blogu te Instagramu i Facebooku, podcast na YouTube-u i tjedne newslettere nudim ljudima informacije iz područja ljudskog ponašanja na svima razumljiv, pitki jezik. Uz to dijelim preporuke te sažetke knjiga iz područja psihologije i psihoterapije. Svakodnevno se educiram u ovom području i od gomile sadržaja s kojom se susretnem jedan dio toga prenesem putem Sluša-Lice onim ljudima koji žele raditi na sebi, ali ne znaju kako ili nemaju toliko vremena izučavati sve teme o kojima pišem, a koje nas se svih tiču. Trenutno je najaktualnija tema samopouzdanje, a osim toga pišem i o emocijama, partnerskim odnosima, overthinkingu, itd.
 
Mentalno zdravlje- tabu tema u Hrvatskoj?

Rekla bih da su mentalne bolesti tabu tema, a mentalno zdravlje gotovo nepostojeća tema osim među stručnjacima. Ima, zaista, dobrih programa i projekata koji rade na tome da mentalna higijena postane navika svake, pogotovo, mlade osobe, ali i dalje u globalu gledano, je to daleko od izjednačenog s fizičkim zdravljem. 
 
Brinu li se mladi previše danas? Što mogu učiniti po tom pitanju?

Ne bih rekla da samo mladi danas previše brinu već da je svijet u nekakvom ozračju "moranja". Previše nas misli da nešto mora što znači da premalo nas razlikuje "želim/biram" od "moram". Bez obzira na generaciju mnoge brine što će drugi misliti ili reći, što proizlazi iz potrebe da budemo prihvaćeni. No, ono što mnogi nemaju osviješteno je činjenica da možemo biti prihvaćeni i onakvi kakvi jesmo bez da "savršeno" izgledamo, da radimo "savršeno" plaćene poslove, itd. 

Baš zato što mnogi danas brinu i tako žive u prošlosti ili budućnosti, zato i jesu sve popularnije i sve potrebnije navike poput prakticiranja zahvalnosti, meditacije i yoge.
 
Jesmo li opsjednuti autentičnošću u današnjoj kulturi te utječe li ono na naše zdravlje?

Autentičnost je vrlo potrebna suvremenom čovjeku. Izdvojila bih 2 citata na tu temu "Najveće je postignuće biti ono što jeste u svijetu koji konstantno pokušava od vas napraviti ono što niste."- Ralph Waldo Emerson te "Samo pravo jastvo može biti kreativno i može se osjećati stvarno, postojanje lažnog sebe rezultira osjećajem nestvarnim ili osjećajem uzaludnosti." D. W. Winnicott. 

Naime, redovito dobivamo poruke iz medija kako nismo dovoljno dobri, jer od naše nesigurnosti brojne industrije zarađuju. Želimo kupiti sreću, zdravlje, mladost, poštovanje i konstantno kao da tražimo sreću u vanjskome svijetu jer nismo svjesni da ona proizlazi iznutra - iz pogleda na svijet. Upravo zato na Sluša-Lici često pišem o važnosti prihvaćanja sebe i osvještavanja dijelova sebe - jer vrlo često odlutamo daleko od svoje autentičnosti. Više o tome pisala sam u ova dva teksta:  https://slusa-lica.com/blog/autenticnost/  i   https://slusa-lica.com/blog/kako-pronaci-srecu/.

Karlo Seke

Student diplomskog studija međunarodnih odnosa i diplomacije, njegovi trenutni istraživački interesi su polemološke studije te moralne problematike koje se vežu uz rat i terorizam.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Poduzetništvo