Najbolje metode za učenje stranog jezika!

Petar Rašković | 3 min | 28.04.2020

Kulturiranje
Znanje na dlanu
Knjige
Edukacije

Zašto su jezici teški?

Jezik je sustav znakova s odnosima. Starogrčki filozof Platon u svome dijalogu „Kratil“ polazi od problema prirodne ispravnosti imena (gr. orthótēs onomátōn), tj. pita se, je li odnos označivanja riječi motiviran prirodom, ili jednostavno, zašto za čovjeka kažemo čovjek, za patku patka, a za mamu mama? Nije uzalud bio skeptičan, budući da su strukturalisti puno godina kasnije doista ustvrdili da, kada bi fonetska realizacija neke riječi bila logična, na svijetu bi postojao samo jedan jezik koji bismo svi pričali. 

Postoje riječi koje su djelomice motivirane, kao npr. onomatopeje. Međutim, ne dobivamo mnogo od kokodakanja, hukanja, živ-živa i tuc-tuca. Možda je ipak najbolje tješiti se tražeći korijen iz latinskog i grčkog, makar da dobijemo „osjećaj za feeling“ kod određene riječi.

FOTO: World Languages
 
Znači li to da je hrvatskom govorniku lakše za naučiti neki slavenski jezik, budući da će riječi često dijeliti sličnu osnovu? Na baušteli vjerojatno da, međutim, ako stremimo točnosti, sličnosti često odmažu. Imamo sličnu ili istu osnovu, a puno drugačijih nastavaka, pa nas materini jezik vuče na krivo. Sama deklinacija nije nelogična, ali je kriva; kosi padeži iskrivljuju ili otpadaju (lat. declinare) od forme u nominativu. Sigurno je puno nas zadobilo traume od dekliniranja na njemačkom ili latinskom pred razredom, jer smo se prilikom posezanja za ispravnom formom neprestano spoticali o moždane vijuge.

Nadam se da sam barem malo obeshrabrio čitatelja, bez i da sam ušao u druge aspekte jezika. Ako jesam, to vjerojatno ispravan stav na početku svakog učenja stranog jezika. Ono je dug proces koji iziskuje cilj i metodu.


Koji je vaš cilj?

Ako ste brucoš, uvjetno ste erudit, ali i osoba izgubljena u meta svijetu jezika gramatike i književnosti, koja stečene vještine neće nužno moći kapitalizirati u stvarnom životu. Stoga valja imati na umu da upis studija filologije ne garantira da će te odmah biti vješti kao simultani prevoditelj, već da ćete napredovati u smjeru ovisnom o vašim osobnim afinitetima, erasmusovanjem i sl. 

Učenik za praktične potrebe ili praktičar s druge strane zna točno koje mu jezične vještine trebaju, jer zna da će se jednog dana zaposliti u firmi koja traži poznavatelje strane jezika, selit će se u inozemstvo i slično. Zanimaju ga konkretni sadržaji i jezična praksa pa neće posezati za književnim štivom, a svoje će znanje često ovjeriti diplomom u školi stranog jezika.

 „Joj volio bih naučiti… “ fraza je koju možete čuti od romantičara. Romantičar voli putovati, voli small talkove sa strancima i zna osnovnu komunikaciju na više jezika. U prakticiranu jezika neće mariti za pogreške u mjeri u kojoj ostale dvije skupine trebaju.

No svi oni ustvari imaju nešto zajedničko: nitko od njih ne zna hrvatski. Što time želim reći? Zamislite da morate napisati sastavak na temu „Moja prva svinjokolja“, a dolazite iz Dalmacije. Vjerojatno bi ste imali problema s imenovanjem pojedinih predmeta i radnji, jer se naprosto u životu niste imali prilike susresti s njima. A kako bi bilo da morate napisati jedan pravni dokument? Na učenje stranog jezika slikovito gledajte kao na anamnezu, na slaganje puzzla, gdje za cilj imate dobiti sliku. Možete naučiti čitav rječnik jednog jezika, ali time ne možete sastaviti sliku jer ne odgovaraju veze. Možete znati svu gramatiku, ali će vam nedostajati slika. Vi, kao početnik, ne znate strani jezik proporcionalno neznanju izvornog govornika u takvoj jednom specifičnom području kao svinjokolja ili pravo. Upravo to je dobra vijest, jer sada kada znamo naš cilj, preostaje nam odabir metode, kojom se možemo odlučiti, hoćemo li naše puzzle krenuti slagati od ruba, ili ćemo prvo slagati manje dijelove.

FOTO: Pixabay
 

Metode

1) Aktivno praćenje podcasta ili serije
Podcast ili emisija bolji je izvor jezičnog materijala od audio snimki za učenje stranog jezika zato što automatski uzimate udio u stvarnom jezičnom ophođenju i ne lutate u zastarjelim, pomalo umjetno izgovaranim te pretjerano formalnim frazama i dijalozima snimljenim posebno za one koji se uče jezik. Stoga upalite podcast ili seriju. Kada čujete novu riječ ili frazu, pauzirajte video, zapišite, prevedite (glosbe.com, dict.cc, crodict.hr) te ponovno pustite video. Ako niste sigurni u adekvatan prijevod, odite na wiktionary.org koji će vam objasniti riječ, ili tražite prijevod na engleski. Kada skupite oko dvije stranice novih riječi i frazi s prijevodom, snimite se na mobitel kako redom izgovarate ono što ste izvukli, a potom se ispitujte, također u snimci. Snimak možete slušati na putu do faksa ili posla. 

2)  Čitanje jedne knjige 
Čitanje knjige na stranom jeziku ima svoje prednosti naspram kratkih tekstova u udžbenicima. Ako knjiga sadrži više stranica, vjerojatno će te češće naletjeti na istu riječ u istom kontekstu i različitim oblicima ili u istim oblicima i različitom kontekstu, te će vam bolje ući u glavu. Također savjetujem da zapisujete i snimate primjere kao u gore spomenutoj metodi. 

3) Kompjuterske igre
Uđete u vremenski stroj te izaberete najdražu kompjutersku igru iz mlađih dana. Ovom metodom ostvarujete interakciju sa stvarima i pojavama u, doduše, virtualnoj, ali opet stvarnosti. Poznajem kolege koje pričaju strani jezik zapanjujućom tečnošću, samo zato što su se koristili ovom metodom. 

4) Privatni učitelj
Nastava jedan na jedan ima puno prednosti u odnosu prema grupnoj nastavi. To će vas više koštati, međutim, mogućnost konzistentne interakcije, ispravljanja i drillanja uvelike pospješuje nauk. Profesori često i sami priznaju, da vole imati nastavu s manje studenata, jer na taj način učenici češće mogu doći do riječi. 

5)  Boravak u inozemstvu
Najbolja metoda za učenje stranog jezika je boravak u inozemstvu. Kad komunicirate s drugim jezikom, to znači da također komunicirate s kulturom koja govori jezikom. Ne možete razumjeti nečiju kulturu bez izravnog pristupa njenom jeziku. Kada naučite novi jezik, to ne uključuje samo učenje njegove abecede, rasporeda riječi i pravila gramatike, već i učenje običaja i ponašanja određenog društva i time si slažete najljepšu sliku.

Petar Rašković

Nekoć sportaš, glazbenik i neblagonaklonik literature, mijenja svoje afinitete početkom studija germanistike i polonistike. Usprkos njegovom pozivu, okružen remetskim mirom, ne ustručava se dati oduška svojoj rječitosti u području inih tema aktualne društvene i teološke zbilje, kojima nastoji pristupati petersonovskom pronicljivošću.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje