Zašto postoje teorije zavjere?

| 3 min | 17.05.2020

Kolumne
O politici

Prije nekoliko godina gledao sam političku emisiju u kojoj je voditelj jednom bitnom i utjecajnom političaru postavio sljedeće pitanje: "Gospodine ovo što vi pričate djeluje pomalo nerealno, vjerujete li Vi u teorije zavjere?" Treba biti pošten i priznati kako ideje koje je dotični političar iznosio definitivno ne spadaju u svakidašnje, odnosno mainstream političke teze, te ih ne bi bilo pogrešno nazvati nekim vidom teorije zvijere. No razlog zbog kojega i danas  pamtim ovaj razgovor jest odgovor koji  je uslijedio nakon novinarova pitanja. "Ne, ne vjerujem u teorije zavjere. Ja vjerujem u zavjeru!"

Vjerujem da neki već otvaraju You-Tube i u tražilicu upisuju „političar koji vjeruje u zavjeru“. Nažalost takve ću razočarati, jer ne radi se hrvatskom političaru.  No pitanje koje se samo nameće iz ovog kratkog uvoda jest, što su to teorije zavjere i zašto su one ljudima toliko zanimljive? Pa pokušajmo za početak definirati teoriju zavjere. Iako ne postoji  službena definicija, teoriju zavjere možemo definirati kao nekakav iracionalan, često i izmišljen, događaj ili fenomen koji se želi prikazati kao stvaran. Pored ove definicije možemo upotrijebiti i onu koja kaže da je teorija zavjere  izmišljeno i nebulozno objašnjenje, za stvari i fenomene koji se mogu na potpuno racionalan i egzaktan način objasniti. Iako na prvu teorija zavjere podsjeća na fake news, postoji jasna distinkcija između ova dva pojma. Teorija zavjere u sebi gotovo uvijek sadrži nekakva neuobičajena stvorenja ili  ekstraordinarne pojmove koji djeluju kao da su upravo preuzeti iz TV serije Dosjei X. Neke od najpoznatijih teorija zavjera, poput one o ljudima gušterima, nacistima na tamnoj strani mjeseca, ili tezi da je zemlja ravna ploča,  vjerojatno bi i za Dosjei X bile previše opskurne. Osobno smatram kako postoje dva temeljna razloga zašto su teorije zavjere toliko brojne i usudio bih se reći veoma popularne.

Prvi razlog je ljudska mašta koja teži iracionalnim i pomalo bajkovitim stvarima i zapletima. Drugi razlog je sve veće nepovjerenje građana u državne institucije i masovne medije te potreba za pronalazak alternativnog izvora informacija. 

Krenimo od prvog razloga. Iako veliki broj teorija zavjere djeluje toliko iracionalno da je jednostavno nemoguće povjerovati u  njihovu istinitost, izuzetno veliki broj ljudi teorije zavjere prati i proučava. Postavlja se potanje koji je razlog tom fenomenu. Po mome  sudu on se nalazi u činjenici da je čovjek po prirodi stvorenje koje jednim djelom svojega bića teži iracionalnom. Štoviše, kada čovjek ne bi imao tu iracionalnu crtu upisanu u svoj karakter, on bi vjerojatno više sličio robotu ili stroju, nego samome sebi. Još od antičkih vremena najpopularnije priče su bile upravo one koje su imale dozu mističnosti, čarobnosti ili magije i koje su omogućavale čovjeku da zamisli i u svojoj glavi stvori svijet drugačiji od ovoga. Trebamo se samo prisjetiti Ilijade i Odiseje i sve će nam biti jasno. Po istom principu po kojemu su prije dvije tisuće godina funkcionirali grčki mitovi, danas funkcioniraju teorije zavjere. Veliki broj ljudi  s kojim sam pričao, a koji su pobornici teorija zavjere, priznali su mi kako oni u te zavjere i ne vjeruju baš u potpunosti. Što je neka teorija zavjete čudnija, pa možemo upotrijebiti i pojam luđa, to je manja šansa da će ljudi u nju povjerovati. No tu dolazimo do zanimljivog paradoksa. Što je neka teorija čudnija i luđa, to je popularnija i ima više sljedbenika. Razlog za to je, kao što sam prethodno naveo jedna privlačnost koju ljudi imaju prema iracionalnom. Takve priče služe kao bajke za odrasle i pomažu nam da ubacimo šarenilo i zabavu u naše, često sive i monotone živote.  Iskreno, ne vjerujem da itko ozbiljan može povjerovati u to da ljudi gušteri postoje, ali apsolutno mogu zamisliti da je velikom broju ljudi ta priča intrigantna i zanimljiva.

Tu završavamo s prvim i prelazimo na drugi razlog koji objašnjava zašto su teorije zavjera toliko popularne. Kao što sam naveo radi se o gubitku povjerenje u istinitosti informacija koje dobivamo od strane državnih institucija i masovnih medija. Da taj gubitak povjerenja nije bez osnove pokazuju nam primjeri vijetnamskog i iračkog rata, te otkriće zviždača Edwarda Snowdena.

Danas znamo da je povod za ulazak SAD-a u rat protiv Vijetnama bio potpuno izmišljen. Tonkinški incident, odnosno napad vojske Sjevernog Vijetnama na američki ratni brod Maddox nikada se nije dogodio.  Unatoč tome upravo je izmišljeni napad na brod Maddox poslužio SAD-u kao opravdanje za ulazak u Vijetnamski rat. SAD je službeno ušao u rat 1964., a povukao se 1973. godine. Drugi lažni incident, koji je rezultirao američkim uključenjem u rat, dogodio se 1990 godine prilikom napada Iraka na Kuvajt. Nedugo nakon napada mlada Kuvajćanka imenom Nayirah, svjedočila je pred američkim  Kongresom da je vidjela kako irački vojnici izvlače djecu iz inkubatora u bolnici te ih bacaju na pod. Ovo svjedočenje poslužilo je kako bi se pred američkom javnošću opravdala vojna intervencija protiv Iraka. Godinama kasnije otkriveno je kako je ovo svjedočenje bilo potpuno lažno, te kako se navodni incident nikada nije dogodio.  

I kao treći primjer spomenimo Edwarda Snowdena. On je svojim aktivnostima iz 2013. godine pokazao kako oni paranoici koji vjeruju da ih netko stalno prisluškuje i nisu baš toliko paranoični. Taj američki zviždač otkrio je svijetu postojanje tajnoga NSA programa koji služi ilegalnom špijuniranju američkih građana. Osim njih NSA je špijunirala i visoko pozicionirane političare diljem svijeta među kojima je bila i Angela Merkel.  Kao posljedica ovakvih otkrića povjerenje građana u državne institucije i masovne medije sve više opada, a prostor raznim teorijama zavjere postaje sve otvoreniji.  

Pređimo u ovom trenutku iz prošlosti u sadašnjost. Teme koje se danas najviše spominju u javnom prostoru zasigurno su: migrantska kriza, globalno zatopljenje i odnedavno, koronavirus. Iskustvo iz prošlosti nas ući kako će se i oko ovih tema pojaviti brojne teorije zavjere. Širenje nekih teorija bit će nemoguće zaustaviti jer će zbog i bajkovitosti svoje priče ljudima biti toliko zanimljive te će ih  viralno prenijet po svim društvenim mrežama. Takve priče nahranit će našu uvijek gladnu maštu. Druge teorije zavjere pojavit će se zbog pomanjkanja  vjere u institucije i medije. Vjerujem da se takve teorije mogu se anulirati povećanjem transparentnosti, smjenjivanjem demokratskog deficita, tamo gdje on postoji i stavljajući veći naglasak na pluralizam mišljenja.
 

Damir Kopljar

Damir je student pete godine studija povijesti koji u slobodno vrijeme voli pročitati dobru knjigu, a ponajviše one iz ruske književnosti. Primarno područje njegovog znanstvenog interesa  je Domovinski rat. Ujedno, obožava odlaziti u kazalište, a velika strast su mu i sportske aktivnosti. 

Pročitaj više:

"Vrati se kući" - knjiga koja će vas razočarati

Vrati se kući je primamljiva knjiga koja će mnoge čitatelje razočarati. Knjigu je napisala Lisa Scottoline i izdana je 2012. Knjiga se sastoji od loše napisanih dijaloga i loše karakterizacije likova s kojima se nećete povezati.  Roman se predstavlja kao jedna obiteljska priča, a više je napisan kao chick lit s elementima kriminalistike. 

Chatbot - Što su ti virtualni asistenti o kojima svi govore?

  U vremenu digitalizacije pojavljuju se mnogi alati koji pomažu pronalasku određenih informacija. Jedan od takvih alata je chatbot koji brzo, efikasno i jednostavno odgovara na postavljene upite.

Promišljanja u doba korone

Može li korona biti prilika za novi početak ili ćemo se vratiti starim navikama i putevima koja smo poznavali prije ove neočekivane, a već pomalo duge epizode? Takva i slična promišljanja pročitajte u članku.  

Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj

Svjetski savez mladih poziva sve zainteresirane mlade da se uključe u raspravu o budućnosti mladih u Hrvatskoj putem online okruglog stola Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj koji će se održati 3. lipnja 2020. s početkom u 18 sati putem Facebook stranice @WorldYouthAllianceHrvatska i putem YouTube kanala @Svjetski savez mladih Hrvatska. 

Žrtve obiteljskog nasilja u vrijeme koronavirus pandemije - gdje potražiti pomoć?

Kakvo je stanje nasilja u obitelji za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i na koji način žrtve mogu potražiti pomoć? Na koji se način Hrvatska nosi s ovim gorućim društvenim problemom u ovoj izvanrednoj situaciji?

Hrvatska godinama živi od turizma, što možemo očekivati ove godine?

Pitate li se zašto je MMF u svojoj procjeni naveo Hrvatsku kao zemlju koja će imati najveći pad BDP-a u Europskoj uniji? Brojni ekonomisti godinama su upozoravali kako je udio turizma u BDP-u Hrvatske prevelik i kako se u tome kriju mnoge opasnosti.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje