Materinski jezik - temelj našeg identiteta

| 2 min | 21.02.2021

Kulturiranje

Svake se godine, počevši s 1999., kada je UNESCO donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, prisjećamo važnosti vlastitoga materinskoga jezika. Tim danom započinje i manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika. Nju je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje započeo 2013. godine s nakanom obilježavanja priznanja hrvatskoga jezika kao 24. službenog jezika Europske unije. Stoga u nadolazećim danima promišljamo o njegovu značenju za hrvatsku narodnost i identitet. Kao zadnji dan manifestacije simbolično je odabran 17. ožujak, dan kada je 1967. objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Prepoznavajući važnost obilježavanja Međunarodnog dana materinskoga jezika te Mjeseca hrvatskoga jezika, u nastavku želim iznijeti nekoliko promisli o jeziku i njegovim obilježjima. 

Čovjek je biće jezika, a „jezik je kuća bitka“, tvrdio je Heidegger. Svatko ima sposobnost govora i pisanja, no ne vlada svatko jezikom. Riječima izražavamo svekoliku kompleksnost i neuhvatljivost naših misli.  Kako bismo vladali jezikom i razumjeli semantičke nijanse koje razlikuju riječ od riječi, tu sposobnost valja usavršavati i njegovati, a preduvjet za to jest poznavanje obilježja i svojstava vlastitoga jezika.

Prve riječi usvajamo u obiteljskom okruženju, a posebno značenje za dijete ima majčin govor, stoga se idiom koji usvajamo u najranijoj dobi bez svjesnog učenja naziva – materinskim. U užem smislu, materinski je jezik onaj jezik koji prvi naučimo. Zbog sve većeg utjecaja urbanizacije i pustoši naših brojnih sela i naselja, neki organski idiomi, odnosno mjesni govori, nestaju. To je velik gubitak za riznicu hrvatskoga leksika te hrvatskoga identiteta u cjelini. Bogatstvo dijalekata u hrvatskome jeziku znači velik broj varijacija i kombinacija riječi istog i/ili sličnog značenja, što nam govori o znatnom utjecaju stranih jezika. No, isto tako, brojne varijacije  neminovno razotkrivaju kreativan jezični potencijal hrvatskoga naroda. Taj je potencijal, nasreću, pohranjen i razvijan u bogatoj hrvatskoj dijalektalnoj književnosti.

Iz te bogate riznice hrvatske dijalektalne književnosti izdvajam Jesenski veter, pjesmu utemeljitelja modernog kajkavskog pjesništva, Frana Galovića.

 

Najempot naglo, kak da bi kaj zrušil,

V noči se je odnekud k nam zabušil

I obišel je klet,

Ves razpotan i spet,

Zaletel se je, stal,

Kam dale? Neje znal...

 

Mi poslušamo... Vre na kraj brega tam

Čez pola ide, a ne zna kud i kam.

 

Mir je v kleti,

Temno sveti

Lampica. Mošt nam curi

V čeber. Kočnica skeči.

Prešpan pritišče

Grozdje i stišče.

 

Moral bi stati,

Mošta zlejati,

a ne če mi se, tak sem pospan...

Još samo malo – vre bo zlejan,

Baš nekak lepo tenko curi...

 

Striček popeva,

Peč se razgeva...

Za čas nazaj nas veter zbudi.

 

Povodom obilježavanja sjećanja na „lik i djelo“ Frana Galovića, od 1994. godine održava se višednevna manifestacija Galovićeva jesen. U sklopu te manifestacije, od 1997. godine dodjeljuje se i nagrada Fran Galović za najbolje djelo na temu zavičaja i/ili identiteta, stoga potičem sve mlade pisce da već sada započnu s pripremama za iduću Galovićevu jesen.

Jezik je temelj očuvanja nacionalnog identiteta. „Po njemu si sve što jesi“, reče Petar Preradović u svojoj pjesmi Rodu o jeziku. Kako bismo očuvali „ono po čemu jesmo“, temelj našega identiteta, nastojimo čuvati jedinstvenost i obilježja vlastitoga jezika i zahvalimo našim majkama za „najlipši jezik na svitu“. Neka nas, stoga, Međunarodni dan materinskoga jezika i Mjesec hrvatskoga jezika na to potaknu.

Ana-Maria Matošević

Magistra je pedagogije i kroatistike. Ima brončanu medalju za 4. (!) mjesto i pravopisni znak u imenu. Smatra da je strpljivost u kreativnosti temelj kvalitete svega što činimo.

Pročitaj više:

Disruptivni poslovni modeli i njihovi policy problemi

Pojavom novih tehnologija na tržište nadiru i tzv. disruptivni poslovni modeli. Zašto su disruptivni i s kakvim se regulatornim problemima suočavaju? Saznajte u članku.

Očekivanja ubijaju

„Kada imaš očekivanja, pripremi se na razočaranje.“ – Ryan Reynolds

Prilike za mlade u EU - prvi dio

Što članstvo Hrvatske u Europskoj uniji znači za mlade i kakve mogućnosti im otvara? Doznajte u članku! 

Ovaj tjedan u bioetici: 22. 2. 2021. - 28. 2. 2021.

Saznajte više o prvom slučaju eutanazije u Peruu, povećanju medicinski potpomognutih samoubojstava u Švicarskoj te novoj aplikaciji za otkrivanje boli u bolnicama. Također, donosimo i vijesti o uzgoju organoida mozga u laboratoriju te o curenju podataka o zdravlju gotovo 500 000 pacijenata u Francuskoj.

Pero ® – tvrtka koja se bavi proizvodnjom sredstava za čišćenje bez otrovnih kemikalija

pero® je baš za vas ako ste već umorni od sredstava za čišćenje koje imaju štetne sastojke i želite prijeći na proizvode koji neće štetiti vama, vašoj obitelji i prirodi. Više o samome brendu, njihovim proizvodima i o tome kako je sve krenulo, saznajte u nastavku članka. 

Svjetski savez mladih Hrvatska donosi posljednji dio velike analize dvaju prijedloga zakona o pobačaju

Obilježavajući četvrtu godinu otkada je Ustavni sud RH Vladi RH naložio donošenje novoga zakona, Svjetski savez mladih Hrvatska donosi analizu dvaju prijedloga zakona o pobačaju. U nastavku pročitajte drugi dio analize.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje